O pravu glasa Hrvata u BiH, odnosima sa Sanaderovim i Ljubićevim
HDZ-om, položaju Hrvata u BiH, ustavnim promjenama i drugim pitanjima
razgovarali smo s predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem.
VL: U Hrvatskoj se vodi oštra medijska
kampanja uoči izbora. Istodobno se u 11. izbornoj jedinici aktualizira
pitanje jesu li Hrvati iz BiH dijaspora.
ČOVIĆ: Hrvati iz BiH ne smiju biti ničija dijaspora i takav pristup
jedini otvara mogućnost za ostvarenje naših interesa koji se zasnivaju
na ravnopravnoj poziciji triju konstitutivnih naroda u BiH. Moramo se
svim sredstvima boriti da ostanemo konstitutivan narod u BiH, a to
znači da ne možemo biti nečija dijaspora.
VL: Kako gledate na to što je dobar
dio hrvatske javnosti, na čelu sa SDP-om, za ukidanje sadašnjeg prava
glasa Hrvatima u BiH?
ČOVIĆ: Dok postoji mogućnost uklopiti se u standarde koji vrijede o
dvojnim državljanstvima, smatram, hrvatski državljani iz BiH trebaju
imati pravo glasa u Hrvatskoj. Time stvaramo dodatnu kvalitetu
suradnje, ali i življenja u BiH. SDP konceptom sličnom onom kojim je
predsjednik Mesić dobio jedan dio glasova nastoji mobilizirati svoje
biračko tijelo. Međutim, uvjeren sam da se i unutar SDP-a razmišlja o
listi za 11. izbornu jedinicu, čime devalviraju inicijativu za
isključivanje birača iz BiH.
VL: Jeste li pritom mislili da se i na
proteklim izborima imidž gradio na protuhercegovačkoj kampanji?
ČOVIĆ: SDP se koristi prokušanim receptom, koji je dao rezultate na
predsjedničkim izborima. Njihovi stratezi, koji analiziraju javno
mnijenje, procjenjuju da bi takvim istupima mogli dobiti znatan dio
biračkog tijela. No ja mislim da je to nekorektno prema Hercegovini i
Hercegovcima budući da oni danas značajno pridonose razvoju BiH, a u
posljednjih 50 godina velik ih se broj odselio u Hrvatsku, u kojoj
također daju golem doprinos razvoju zemlje. Zato mislim da voditi
protuhercegovačku kampanju nije mudro, ali daje politički rezultat.
VL: Kako vidite ishod izbora u RH?
ČOVIĆ: Siguran sam da će izbori biti zanimljiviji nego ikad dosad, ali
duboko vjerujem da će Sanader, odnosno HDZ Hrvatske, dobiti izbore,
biti najsnažnija stranka i ponovno dobiti prigodu sastaviti vladu.
VL: Zajedno sa Sanaderom i čelnikom
drugog HDZ-a u BiH Božom Ljubićem u Sarajevu ste dogovorili suradnju.
Jeste li počeli pripreme za izbore u RH?
ČOVIĆ: Na sljedećoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH donijet ćemo
odluku o uspostavi stožera za izbore u RH. U više sam navrata
razgovarao s gospodom Sanaderom i Ljubićem o konceptu nastupa HDZ-a BiH
u tim izborima. Konačna stajališta nismo donijeli, ali naš će stožer u
sljedećih mjesec dana imati jasnu platformu o tomu.
VL: Moglo bi se reći da se vaš odnos s
predsjednikom Sanaderom od protivničkog pretvorio u partnerski?
ČOVIĆ: Ne bih rekao da smo imali protivnički odnos. Ja prije svega
želim da naš odnos trajno ostane partnerski i prijateljski, što je u
interesu Hrvata i dviju država. Mislim da za to postoje svi preduvjeti.
U razgovorima s predsjednikom Sanaderom došli smo do zajedničkih
zaključaka.
VL: Predizborna kampanja u Hrvatskoj
događa se u vrijeme kada se u BiH ponovno zahuktavaju ustavne promjene.
Imaju li Hrvati u BiH potporu Zagreba?
ČOVIĆ: Imaju potporu, ali ovisi to i iz kojih krugova stiže. Kada
dolazi iz SDP-a, od predsjednika države ili Vlade, ne gleda se jednako
na to pitanje. Od Sanadera imamo potporu izboriti se za ravnopravnu
ustavnu poziciju Hrvata, Srba i Bošnjaka. Zabrinjava me, međutim, što u
Saboru RH protekle godine nije bilo rasprava ni jasnih poruka o tome.
Zato očekujem i pozivam naše predstavnike iz 11. izborne jedinice u
Saboru RH da budu puno glasniji o ustavnoj reformi.
VL: Iz pojedinih se diplomatskih
prijestolnica Hrvati u BiH doživljavaju kao "problem". Kako to
promijeniti?
ČOVIĆ: U posljednjih godinu dana mislim da smo uspjeli promijeniti
takav odnos u kojemu su Hrvati bili usputna šteta. Bez Hrvata nije
moguće riješiti ustrojstvo BiH. Nastojali smo uspostaviti odnose s
međunarodnim dužnosnicima, ali i strankama, koji bi mogli jamčiti da se
nijedna rasprava neće odvijati bez ključnih predstavnika hrvatskih
stranaka. Imamo redovite kontakte s američkom administracijom te
vladama europskih zemalja koji nam jamče da se hrvatsko pitanje neće
rješavati bez hrvatskih predstavnika.
VL: Ali upravo u Washingtonu, na
poticaj američke administracije, srpski i bošnjački čelnik Milorad
Dodik i Haris Silajdžić prije mjesec dana razgovarali su o izmjenama
prijedloga Ustava. Je li to učinjeno Hrvatima iza leđa?
ČOVIĆ: To nije učinjeno Hrvatima iza leđa jer je dogovor napravljen uz
konzultaciju hrvatskih dužnosnika. Međutim, koliko je takav pristup
pogrešan, pokazuje rezultat jer ništa nije dogovoreno.
VL: Jeste li upoznati sa sadržajem
američkog dokumenta?
ČOVIĆ: Apsolutno znam sve detalje i oni pretjerano ne odudaraju od
prošlogodišnjeg prijedloga. Tim se izmjenama nastojalo privoljeti dvije
stranke da prihvate travanjski paket.
VL: Velik dio hrvatskih političara bio
je protiv prošlogodišnjeg prijedloga ustavnih promjena, a vi ste ga
podržavali. Zašto?
ČOVIĆ: Imao je našu potporu i danas mislimo da je bila velika pogreška
što taj prijedlog nije prošao. Većina koja je bila protiv vjerovala je
da neće biti sljedećeg koraka i da će se time Ustav prihvatiti. Danas
je, međutim, posve izvjesno da će travanjski paket biti osnova za
nastavak pregovora, ali i da se na tome na može stati. Već se razgovara
o organiziranju nižih razina vlasti. Međutim, za Hrvate bi najporaznije
bilo da se zadrži sadašnje stanje te podjela države na dva entiteta.
Zato ne mogu razumjeti hrvatske političare koji su bili protiv.
Izmjenama bi se onemogućilo i da nam hrvatskog člana Predsjedništva
biraju drugi.
VL: Što se krije iza vaše inicijative
za uspostavu četiri federalne jedinice u BiH?
ČOVIĆ: Ništa drugo nego da dobijemo BiH koja bi bila po mjeri svih
naroda i građana. Takva bi BiH napokon mogla otvoriti novu epizodu i
posvetiti se ekonomiji i iznalaženju načina za bolji život. Na
posljednjem saboru u program stranke uvrstili smo odredbu da se
zauzimamo za uspostavu triju razina vlasti, od kojih bi svaka imala
izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a na srednjoj razini imali bismo
četiri federalne jedinice. Namjerno smo izbjegli zamku spominjanja
brojke tri, što se dosad ocjenjivalo kao da je riječ o nacionalnim
getima. Mislim da je državu od četiri milijuna stanovnika primjereno
organizirati u četiri jedinice.
VL: Što bi te federalne jedinice
donijele Hrvatima?
ČOVIĆ: Značile bi jako mnogo budući da bi zasigurno jedan od naroda u
njima bio brojniji od drugih, što je i današnja slika u BiH. U takvoj
bi poziciji Hrvati, odnosno Srbi i Bošnjaci, imali jednaka prava na
cijelom prostoru zemlje. To pak tjera na dogovor i nemogućnost
majorizacije, što se danas događa Hrvatima u dva entiteta, Republici
Srpskoj i Federaciji.
VL: Jeste li već crtali nove unutarnje
granice. Kuda bi prolazile?
ČOVIĆ: Ne. To bi sada bilo neozbiljno. I visokom smo predstavniku
predstavili koncept prema kojemu bi se o tome pitanju trebalo početi
razgovarati za pola godine, nakon što bi bismo dogovorili što
podrazumijeva državnu, srednju i općinsku vlast. Tek bi se tada na
stolu trebali naći zemljovidi jer je to najosjetljivija tema. U ovome
trenutku nitko iz HDZ-a nije crtao nikakve karte jer se bez dogovora
predstavnika sva tri naroda to pitanje ne može otvarati.
VL: Ali član Predsjedništva BiH Željko
Komšić protivi se federalizaciji BiH?!
ČOVIĆ: To je njegovo pravo i ja ga razumijem. Predstavnik je političke
opcije koja na taj način razmišlja o BiH. Zato sam maloprije i spomenuo
da je naš najveći propust to što smo izgubili hrvatskog člana
Predsjedništva, što ćemo počesto osjećati kada bude govorilo o ustavnim
promjenama, vođenju vanjske politike. Koliko god to izgledalo
periferno, doći ćemo u poziciju da će bošnjački narod sa svoja dva
člana Predsjedništva iskazivati svoje stajalište. Vrlo ćete rijetko u
Komšiću prepoznati da predstavlja većinsko stajalište Hrvata. Siguran
sam da njegovo promišljanje budućnosti Hrvata ne podupire najveći dio
Hrvata.
VL: Je li to razlog što niste otišli
na nedavni sastanak koji je o ustavnim promjenama organizirao Komšić,
koji je pak izjavio da ste vi dobili "mig" od nekoga da ne dođete,
misleći vjerojatno na Sanadera?
ČOVIĆ: Pravi je razlog što sam naslućivao kako će taj sastanak
završiti. Kao odgovorna politička opcija, poslali smo glasnogovornika
naše stranke da sudjeluje u tim razgovorima. Komšić je napravio jednu
dobru stvar, za istim je stolom htio okupiti Hrvate i razgovarati o
svim važnim pitanjima. S druge strane, tamo su bili i predstavnici
Crkve, kulturnih i znanstvenih institucija, ali i oni koji nisu
izabrani na izborima, ali predstavljaju Hrvate. Mi, prije svega, oko
političkih stranaka koje su dobile potporu naroda moramo graditi jezgru
koja će zajednički odlučiti o poziciji Hrvata u ustavnim promjenama,
dakako uz poštovanje stajališta svih naših institucija.
VL: Kako komentirate špekulacije da
ste zajedno s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem dio američke zavjere
protiv visokog predstavnika Schwartza-Schillinga?
ČOVIĆ: Jedino zbog čega bi me se moglo staviti u takav kontekst jest
slučajan nedolazak na posljednji sastanak kod visokog predstavnika u
subotu. Jedini moj uvjet za dolazak bilo je da na sastanku budu
predsjednici stranaka koje imaju utjecaja u državnom parlamentu. Onda
je sastanak odgođen i ponovio sam isti uvjet. Tihić mi je prije toga
rekao kako neće doći na sastanak, a predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija
dvojio se hoće li ići. Smatrao sam neodgovornim ići na sastanak na koji
neće doći Bošnjaci jer bi se tako sutra moglo razgovarati bez Hrvata.
VL: U diplomatskim krugovima rezultat
Schwartza-Schillinga ocijenjen je skromnim. Što očekujete od njegova
nasljednika Miroslava Lajčaka?
ČOVIĆ: Nije na meni da prosuđujem rad visokog predstavnika. Od Lajčaka
očekujem puno dinamičniju aktivnost jer je njegov mandat od 12 mjeseci
jako kratak. Ako se odmah ne krene s ustavnim promjena, siguran sam da
to neće biti ostvarivo. Nakon posljednjih izbora u BiH se praktično
ništa značajnije nije dogodilo i izgubili smo šest mjeseci.
INTERVJU
