Tulum je počeo sjajno. Skupilo se malo društvo, puštaju se ploče, krenula i čaga... Baš je zabavno. No brzo se pročulo. Jedan je nazvao frenda. Drugi par prijateljica. Stan je sad pun. Nema više čaša za sve, neke su se i razbile. Nema ni pića, prolilo se, pod je ljepljiv. Teško se probiti i do vlastitog WC-a. Odeš k susjedu, a kod njega isto. Gužva. I on napravio tulum. I njegov je stan pun, a ljudi samo dolaze... Iz male zabave postala je – muka. Pojavili se problemi. Stan je premalen za tulum takvih razmjera. Događa li se to danas hrvatskom turizmu? Tulum upravo traje...
Strategija je rješenje
Infrastruktura naše zemlje, od malih mjesta do onih najrazvikanijih, teško može pratiti toliki interes i mase ljudi. Primjer iz prakse, najjednostavniji. Parkiranje. – Gospođo, mogu li se parkirati u vaše dvorište, evo ostavit ću vam 30 kuna, sve je puno – pitao sam ženu u Baškoj Vodi. Kimnula je glavom te me pustila u svoje dvorište. Primjera su stotine. Svjesni su toga i turistički oci. Ministar Gari Cappelli u ponedjeljak je kazao:
– Pozivam sve one koji nemaju strategiju razvoja turizma da to učine jer gradovi koji su to učinili još prije 10-15 godina pristupili su pripremi onoga što se sad događa, prvo su gradili infrastrukturu i sad nemaju nikakav problem s parkiralištima ni bilo kojim komunalnim segmentom – prenosi ministrovu izjavu iz Crikvenice Novi list.
Dogodio se, zaista, bum. Pazite, cilj iz strategije turizma bio je da do 2020. ostvarimo 95 milijuna noćenja. A taj smo broj prešli već danas! Ovih kolovoških noći premašit ćemo i 100 milijuna... – Trebamo sagledati svu ponudu i odrediti koji je smjer. Nisam protivnik masovnog turizma, ali moramo znati što to znači i tome se prilagoditi – kaže Ronald Korotaj, predsjednik udruge hotelijera HKG i prvi čovjek Istraturista.
Neki su se, eto, pripremili. Drugi – ostali zatečeni. Stvar je na lokalnim ocima, na vlastima mjesta, da se pripreme.
– Približili smo se gornjoj granici izdržljivosti s obzirom na raspoložive kapacitete i infrastrukturu. Problem je što je dobar dio godišnjeg turističkog prometa koncentriran u visokoj ljetnoj sezoni - analizira dr. sc. Sanja Čižmar, koja studentima na Ekonomskom fakultetu predaje hotelski menadžment, a starija je partnerica u konzultantskog tvrtki HD Consulting.
– Postali smo vrhunska svjetska atrakcija. Ljudi sa šireg tržišta, od Azije, Amerike do Australije, dolaze k nama. Uvijek smo bili atraktivna zemlja, ali sada je to prepoznao cijeli svijet – dodaje.
Na Visu ostali i bez – vode.
Problem imamo u najatraktivnijim središtima poput Dubrovnika ili Plitvičkih jezera, ali i u najmanjima. Što učiniti?
– Plan upravljanja posjetiteljima trebalo bi donijeti svako turističko mjesto koje je na granicama održivosti. Primjer je Dubrovnik, gdje gosti s kruzera dovode grad na samu granicu. Imamo resurse, ali ih moramo čuvati! A tolike mase turista mogle bi ih uništiti... Usto, najbogatiji gosti, zbog tolikih gužvi ne mogu na pravi način doživjeti mjesta u koja su došli.
Pitanje je hoće li se dogodine i vratiti ili će otići nekamo gdje nema gužve... Pozitivan je primjer Nacionalni park Krka, gdje su napravili plan upravljanja posjetiteljima pa preusmjeravaju posjetitelje i ograničavaju pristup u doba najvećih gužvi.
Što je s malim mjestima gdje nekoliko stotina stanovnika preko ljeta dobije desetke tisuća gostiju...
– Manja mjesta u problemima su i s osnovnom infrastrukturom. Pa su se tako, baš na Visu, dogodila ograničenja vode. Teško je bilo i zalijevati zelenilo. Dakle, negdje se dogodi da gost nema ni osnovne uvjete za provesti godišnji odmor, a ne samo turističku infrastrukturu. Na primjer, u Budvi u Crnoj Gori imali su problem s nestankom struje i vode na vrhuncu sezone.
Što je konačno rješenje?
– Treba se angažirati. EU ima raspoloživa sredstva za infrastrukturu, to je zadatak općina i gradova. Krajnji je čas da se poduzme nešto kako bismo pratili turistički bum i sačuvali održivost jer broj turista raste gotovo deset posto svake godine, ove će možda i 15 posto - kaže konzultantica Čižmar. Srećom, ovo su redom slatki problemi. Zamislite da infrastrukture ima, a turista – nema. Da si u velikom stanu, s kutijama šampanjca, a na tulumu – sam.
Da se ovoliki rast turizma događa onoj jugoslaviji onda bi pisali da je svijetska turistička velesila al pošto se ovo događa hrvatskoj onda je sve problem, ljudi, ugostitelji, parking, smještaj, sve, dajte ne nasjedajte na ove seoske prizemne provokacije ije i uživajte u jednoj od naj ljepših država na kugli zemaljskoj.