Promjene u školama

Drugačija škola: Kraći odmori, grupirani predmeti...

učenici
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
29.12.2018.
u 23:28

U Hrvatskoj 14 osnovnih i srednjih škola doista se potrudilo olakšati učenicima: nastavu su im organizirali u blokovima, uveli im više odmora i dali prostor za savladavanje gradiva

Četrnaest škola, od čega devet osnovnih i pet srednjih diljem Hrvatske, već se u eksperimentalnoj fazi provedbe reforme odlučilo za izmjene u organizaciji nastave, uključujući izmjene u počecima polugodišta, kratkim odmorima za učenike, kao i činjenici da se nastava odvija u blokovima i obrazovnim razdobljima. Takvu praksu nakon ovogodišnje eksperimentalne provedbe nastavit će i sljedećeg rujna kada “Škola za život” kreće u frontalnu primjenu.

Drugačija organizacija

Posve drugačija školska organizacija koju su odlučile primijeniti doista bi trebala olakšati učenicima svladavanje gradiva bez učenja napamet. Naime, tih 14 škola predmete je odlučilo grupirati u društveno-humanistička i prirodoslovno-matematička razdoblja, što znači da bi pojedinu skupinu predmeta učenici učili jedno, a drugu skupinu predmeta drugo polugodište. Takva organizacija omogućuje im više vremena za razumijevanje i svladavanje gradiva, kao i činjenicu da će tako doista uspijevati sadržaj prolaziti uspoređujući ga s realnim iskustvima, pokusima i vježbama.

U Srednjoj školi Vela Luka, primjerice, razredi se dijele na one koji u prvom obrazovnom razdoblju uče likovni, glazbeni, latinski, povijest, geografiju te one koji uče fiziku, informatiku, kemiju i biologiju. U drugom polugodištu isti razredi zamjenjuju skupine. U podjelu, naravno, nisu uključeni predmeti poput hrvatskog, matematike, engleskog i tjelesnog, koji se protežu kroz oba polugodišta.

Sličnoj je podjeli pribjegla i Srednja škola Zvane Črnje iz Rovinja, koja je prirodoslovno-matematičku gimnaziju podijelila na dva obrazovna razdoblja – prvo koje uključuje talijanski, povijest, glazbenu umjetnost i drugo razdoblje koje uključuje latinski, geografiju i likovni. U Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku nastava je pak organizirana u pet razdoblja – prvo koje traje od rujna do 26. listopada, drugo koje počinje nakon tri dana odmora za učenike i profesore i traje do 21. prosinca, treće koje počinje 14. siječnja i traje do 15. ožujka, četvrto koje počinje opet nakon tri dana odmora i traje do sredine svibnja i peto koje počinje s dva dana odmora i traje do kraja školske godine. Tim se učenicima u tjednoj satnici izmjenjuju povijest, geografija, glazbeni, kemija, fizika, informatika i likovni.

Osnovna škola Ivana Meštrovića u Drenovcima odlučila je uvesti jesenski odmor učenika koji traje od 27. listopada do 2. studenog, a nastavu su za učenike petih razreda koji su u eksperimentu podijelili na blokove. Tako, primjerice, učenici 5.a razreda u toj školi u prvom polugodištu imaju likovni i prirodu, a geografiju i tehnički u drugom polugodištu, dok njihovi prijatelji iz 5.b razreda u prvom polugodištu slušaju geografiju i tehnički, a u drugom polugodištu prirodu i likovni. Učenici sedmog razreda te škole u prvom polugodištu uče fiziku, a kemiju u drugom polugodištu.

Jesenski odmor

U Osnovnoj školi Cestica od početka nastavne godine u 5.a razredu održava se nastava geografije tri sata tjedno, a u 5b. nastava prirode tri sata tjedno. Nakon ostvarenja propisanog broja sati, u 5.a održavat će se nastava prirode tri sata, a u 5.b nastava geografije tri sata tjedno.

U Osnovnoj školi Benkovac nastava će se također podijeliti na pet obrazovnih razdoblja koja će kroz godinu učenicima omogućiti kraće odmore, dok će učenici Osnovne škole Veruda u Puli imati jesenski odmor 2. studenog i kratki odmor od 28. veljače do 1. ožujka. Učenici Osnovne škole Donja Dubrava imat će pak dva dijela zimskog odmora – prvi koji im počinje 27. prosinca i traje do 4. siječnja i drugi dio zimskog odmora koji im počinje 25. veljače 2019. i traje do 1. ožujka 2019. godine.

U VI. osnovnoj školi Varaždin postoje četiri obrazovna bloka pa njihovi učenici osmih razreda likovni, informatiku, geografiju i biologiju uče u prvom i trećem bloku, tehnički, fiziku, povijest i kemiju u drugom i četvrtom bloku.

>> Profesor Franjo Dragičević o zakonskoj infrastrukturi u školama

Komentara 2

DU
Deleted user
06:02 30.12.2018.

stlno nešto izmišljaju...još od Šuvara u školstvu je sve zbrčkano

VJ
vjaceslav
04:15 30.12.2018.

sve super, ali što znači - učenici ne će morati učiti napamet? ja mislim da samo onaj koji zna sve razumije sve. faks ne završavaju (ili ga završe nakon svih rokova) oni koji se oslanjaju samo na svoju inteligenciju, negoo oni koji "bubaju" tj. marljivo uče. zahvaljujući svemrežju sada na sveučilišta mogu doći i oni studenti koji nikada u životu nisu pročitali ni jednu knjigu ili što bi zager&evans rekli - "In the year 20 19 - Ain't gonna need to tell the truth, tell no lie - Everything you think, do and say - Is in the pill you took today" (ja ovu njihovu pjesmu znam napamet!)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije