Međunarodna znanstvena konferencija „Društvo i tehnologija: Kreativne industrije i umjetna inteligencija“ jučer je u dvorani Zagrebačkog inovacijskog centra ugostila predavače i znanstvenike iz zemlje i regije. Konferenciju su otvorili organizatori, rektor Sveučilišta Alma Mater Europaea prof. dr. sc. Ludvik Toplak, ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga
Nakon otvaranja skupa, pozvano je predavanje održala doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša (Hrvatsko katoličko sveučilište) predavanjem pod naslovom „Coding Truth: Reshaping Media Narratives and Combatting Disinformation in the Era of Artificial Intelligence“. Doc. dr. sc. Ciboci Perša govorila je o utjecaju umjetne inteligencije na medijske narative i izazovima s kojima se novinari susreću u borbi
protiv dezinformacija. Ljubiša Bojić (Digital Society Lab, Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu) predstavio je „Large Language Models Observatory: Creating New Benchmarks for AI Alignment in Sentiment Analysis of Socially Critical Issues.“
Njegovo predavanje bavi se utjecajem velikih jezičnih modela na društvene percepcije i kako tehnologija oblikuje javno mnijenje. Matej Mertik (Alma Mater Europaea) u svom je izlaganju „Applied Artificial Intelligence,Challenges and Transformation“ analizirao razvoj umjetne inteligencije kroz povijest te izazove i mogućnosti koje AI donosi u različitim industrijama.
Anamaria Todorić (Večernji list) govorila je o tome „Kako AI mijenja novinarstvo, naglašavajući kako umjetna inteligencija revolucionira način stvaranja i distribucije novinskih sadržaja, uz primjere Večernjeg lista. Robert Kopal (Sveučilište primijenjenih znanosti EFFECTUS) u svom se predavanju „AI: Quo Vadis Humanity (Democracy)“, bavio ključnim izazovima informacijskih poremećaja i njihovim utjecajem na demokraciju.
Nakon održanih izlaganja pozvani predavači odgovarali su na pitanja publike, ali i pokrenuli zanimljivu raspravu o budućnosti umjetne inteligencije. Svi su se složili kako je digitalna pismenost od najranijeg obrazavanja ključna u opismenjavanju građana za korištenje modernih tehnologija, dok kod djece i mladih treba poticati kritičko mišljenje, uz transparentnu podršku države u reguliranju umjetne inteligencije.
Na konferenciji, koju organizira Sveučilište Alma Mater Europea u su-organizaciji sa znanstvenim časopisima Medijska istraživanja, Media, Culture and Public Relations, Fakultetom hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Grafičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim katoličkim sveučilištem, tvrtkom Media Net d.o.o. i Hrvatskom zajednicom inovatora, te u suradnji sa znanstvenim časopisima “Interdisciplinary Description of Complex Systems” i “Acta graphica” te Zakladom Konrad-Adenauer- Stiftung i Agencijom za elektroničke medije, u Zagrebu će u dva dana, 18. i 19. travnja, svoja istraživanja vezana uz budućnost kreativne industrije pod utjecajem umjetne inteligencije predstaviti više od 50 znanstvenika.
Znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije, ali i ostatka Europe, u svojim će se izlaganjima dotaknuti izazova iz područja medija, strateškog komuniciranja, regulatornih i političkih aspekata korištenja umjetne inteligencije, te njenog utjecaja na zdravstvo, ekonomiju i obrazovanja.
