Hrvatsko nacionalno gospodarstvo jedno je od najfragilnijih u Europskoj uniji i najmanje spremno oduprijeti se neočekivanim eksternim šokovima kakav predstavlja aktualna pandemija. Pokazalo je to najnovije izvješće o padu domaćeg bruto društvenog dohotka u trećem ovogodišnjem kvartalu, prema kojem je Hrvatska na razini EU imala najveći gospodarski sunovrat.
Dok smo u drugom kvartalu, obilježenom proljetnim lockdownom, bili na razini zemalja EU, pad u zadnja tri mjeseca od 15,4 posto daleko je iznad EU prosjeka od 4,4 posto. Da ekonomija temeljena na uslugama, manje-više obuhvaćenih turističkim sektorom, nema svijetlu budućnost, upozoravali su ekonomisti i u doba donedavnog mirnog i nesmetanog globalnog rasta. U trenutku kada se mijenja paradigma globalne ekonomije, a svjetski trgovinski odnosi postaju sve neizvjesniji, politika nacionalnog gospodarstva koja preferira turističke usluge nauštrb proizvodnje dobara sasvim je sigurno osuđena na propast.
Situacija je ozbiljnija nego što se dosad mislilo, a na taj zaključak navodi pobliže sagledavanje učinka bitnih sastavnica domaćeg bruto društvenog proizvoda. Kada se pogleda dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi, najveći minus, čak 25 posto, zabilježen je u djelatnosti trgovine, prijevoza, smještaja i usluživanja hrane, ostale usluge pale su 8,6 posto, banke i financijski sektor 4,9 posto, a prerađivačka industrija samo 0,7 posto. Nasuprot tome, za gotovo sedam posto rasli su IT-jevci, za 5,9 posto poljoprivrednici, za 5,3 posto građevinci...
Međutim, nedovoljno da bi se anulirao pad dolazaka turista koji se u postocima podudara s padom stavke izvoza usluga – dakle turizma - od čak 45 posto. Čak je i Španjolska, čiji ukupni ekonomski učinak znatno ovisi o turizmu, imala manji minus od Hrvatske na godišnjoj razini. Gledano u odnosu na drugi ovogodišnji kvartal, zbog pandemije globalno najlošiji u proteklih 70 godina, Hrvatski oporavak nije dosegnuo ni sedam posto, što je premalo u usporedbi s prosječnim europskim rastom koji je za posljednja tri izmjerena mjeseca bio gotovo dvostruko brži od našeg.
Koliko struktura gospodarstva utječe na sposobnost prilagodbe u vrijeme poremećenih ekonomskih odnosa, najbolje pokazuje podatak da je Španjolska u odnosu na drugo tromjesečje ostvarila skoro 17-postotni rast, Francuska 18,2 posto, Italija 16,1 posto, Velika Britanija 15,5 posto, Austrija 11,1 posto, Njemačka 8,2 posto...
S obzirom na činjenicu da bi ukupni godišnji gospodarski pad mogao biti za koji postotni bod veći nego što je to projicirala Vlada, hrvatski kvartalni rezultat mogao bi dovesti u pitanje i projekcije državnog proračuna. Unatoč vapajima ugostitelja, koji će naredna tri tjedna morati držati ključ u bravi, aktualni hrvatski “mini” lockdown neće bitno utjecati na ukupni gospodarski rezultat. Udio ugostiteljstva u ukupnom prometu i potrošnji u Hrvatskoj iznosi svega sedam posto.
Eventualno zatvaranje trgovina imalo bi znatno veći ekonomski utjecaj nego zatvaranje kafića, barova i noćnih klubova. Utrgovini se, naime, u Hrvatskoj ostvari 70 posto ukupne godišnje potrošnje. Kako je prije neki dan izračunala Večernjakova novinarka Ljubica Gatarić, kafići i restorani prošli su tjedan izdali oko 170 milijuna kuna fiskaliziranih računa, na temelju čega se može procijeniti da bi ugostiteljski sektor tijekom trotjednog zaključavanja mogao izgubiti oko 500 milijuna kuna prihoda.
Bez ikakve namjere da omalovažimo trud, rad i napore ugostitelja, u odnosu na ukupni učinak gospodarstva taj iznos nije zabrinjavajući. Gubitak ugostiteljskog ceha još je manje dramatičan u korelaciji s ukupnim koronatroškovima za ovu godinu. Država je samo na subvencije zaposlenima potrošila osam milijardi kuna, a troškovi pandemije, uključujući zdravstvo, dosad su proračun stajali više od 20 milijardi kuna.
Čak i kada bi država odlučila ugostiteljima kompenzirati sav procijenjeni gubitak, tih pola milijarde kuna ne zvuči puno. To se, naravno neće dogoditi, vjerojatnije će se ići na porezna rasterećenja kroz srednjoročno razdoblje. Kako bilo, ugostiteljima neće biti lako i očito je da će upravo oni podnijeti žrtvu bukteće epidemiološke situacije, ali ljutnju bi trebali usmjeriti prema svima onima koji se nisu pridržavali dosadašnjih epidemioloških mjera i čije je neodgovorno ponašanje srozalo Hrvatsku na samo dno epidemiološke ljestvice.
VIDEO: Hrvatska u mini lockdownu, zatvoreni kafići i restorani
