– Sastanak je izgledao kao da smo najprije očistili luk, malo zaplakali, iznijeli slojeve luka i shvatili da se ne možemo dogovoriti i brzo sve riješiti – slikovito je predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak opisao razgovore poduzetnika iz ugostiteljske branše s četvero ministara Plenkovićeve Vlade dan uoči početka djelomične karantene.
Siva ekonomija u ugostiteljstvu
Nakon odluke da se širenje epidemije pokuša suzbiti zabranom rada kafića i restorana, koja bi trajala do 21. prosinca, poduzetnici svih boja i veličina zakopali su međusobne ratne sjekire i udruženo krenuli u bitku za kompenzacijske mjere. Ugostitelji predlažu dva modela, smanjenje PDV-a na pet posto koje bi trajalo nekoliko godina uz financijsku pomoć za plaćanje najma (deset eura po kvadratu) ili financijsku kompenzaciju u visini polovice lanjskih prihoda.
Država sa svoje strane nudi do četiri tisuće kuna potpora po zaposlenom radniku te nešto jaču i obilniju kreditnu liniju. Luk je oguljen, suze su puštene, a ministri su uzeli predah da tijekom vikenda razmisle što će i kako dalje. Razgovori bi se mogli oduljiti tijekom sljedećeg tjedna. Premda to nakon današnjeg sastanka ugostitelji nisu ponavljali, kao prijetnja u zraku ostala je visjeti najava prosvjeda. Razgovori nisu laki jer nitko ne može reći radi li se samo o tri tjedna, kao i to što je s ostalim pogođenim djelatnostima i poduzetnicima.
Zatvorene su i teretane te sportski klubovi, a nije nemoguće da se zabrana protegne i na veći dio trgovine, kao i u ostalim državama s velikim pritiskom na bolnice. Kad bi zabrane trajale samo tri tjedna, ministri bi vjerojatno pronašli nekoliko stotina milijuna kuna u proračunskim pričuvama. Postavlja se pitanje treba li Vlada dodatno pregovarati samo s pogođenim vlasnicima lokala. Kad bi se pitalo ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta Zagreb, odgovor bi bio ne. Razlog je, kaže, šira slika koju Vlada mora imati na umu, a to je kretanje javnog duga, stanje u proračunu, konvergencija prema euru.
– Država je posljednjih mjeseci gubila previše vremena u natezanjima oko toga koliki razmak između stolova mora biti te kako će ili neće raditi. Ima puno više operativnih problema koje treba rješavati umjesto što gubi vrijeme s ugostiteljima – kaže Lovrinčević, koji u obranu svog stava navodi da zatvaranje kafića nije isto što i zatvaranje proizvodnje.
– Ako proizvodnja stane, to je nenadoknadivo. Ljudi će i dalje jesti, piti kavu, kupovati pića, i to u trgovinama, gdje nema sive ekonomije kao u ugostiteljstvu i gdje se svaki račun evidentira. Ta će se potrošnja zadržati bez obzira na to što lokali neće raditi te će u financijskom prikazu biti možda i na višoj razini, jer se u ugostiteljstvu udio sive ekonomije kreće oko 25 posto. Puno buke stvara se ni oko čega. Fitness centri se nisu trebali zatvarati jer su oni za zdravlje stanovništva važniji od lokala – kaže Lovrinčević.
VIDEO: Vlada RH predstavila nove mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa
Kafići su, inače, svuda u svijetu prvi na udaru jer se njihovim zatvaranjem smanjuje protok ljudi i općenito razlog da se ide van. No zato se zabave i druženja sele u privatne prostore, koje je teže kontrolirati.
Pregovori se nastavljaju
– Kad bi se ugovorila nova odšteta koja nema izvore u europskim sredstvima, došlo bi do znatnog povećanja deficita. Postojat će svijet i nakon COVID-19, postojat će i hrvatska ekonomija. Ne smijemo se dovesti u situaciju da se zemlja potpuno onesposobi za rast sljedećih deset godina jer ćemo imati previsoke poreze kojima će se otplaćivati nagomilan javni dug – kaže Lovrinčević.
Blažim i biranim riječima slično je kazao i ministar financija Zdravko Marić.
– Moramo biti svjesni da bi naš dijalog bio kudikamo lakši kad bismo znali dokad i kako će se ovo sve razvijati dalje. Proračun mora u nadolazećem razdoblju biti dovoljno jak da može odgovoriti na sve izazove. Moramo biti spremni da se to može servisirati – kazao je Marić.
Vlada je u proračunu za iduću godinu za pomoć gospodarstvu predvidjela 2,1 milijardu kuna iz europskih sredstava te oko sto milijuna kuna iz domaćih izvora. Time bi se pokrila prva tri do četiri mjeseca. Domaćin razgovora poduzetnika i ministara bio je ministar rada Josip Aladrović.
– Mjere koje stoje su mjere za očuvanje radnih mjesta, od 2 do 4 tisuće kuna. To ide dalje i koristit će se više nego što smo očekivali pa ćemo osigurati dodatna sredstva – kazao je ministar Josip Aladrović uz opasku da će se pri kreiranju mjera voditi fiskalnom odgovornošću.
– Unutar naših ograničenja, koja postoje, ali postoji i prostor za djelovanje Vlade, mi ćemo naći idealan balans. Podizanje tenzija nije potrebno ni prihvatljivo – rekao je Aladrović.
– Imamo radni vikend i još idući tjedan i naći ćemo rješenje da se zadovolji i nas i državu. Ne možemo inzistirati ni na čemu, radimo zajednički, i dalje su pregovori u tijeku. Imamo toliko problema da ih sad ne možemo riješiti, vidjet ćemo početkom idućeg tjedna. Trend pada bio je blizu 10 posto svaki tjedan, trend je bio nezaustavljiv. Kada i ako nas otvore, mi nećemo raditi ni 20-30 posto ukupnog prometa. Budu li mjere i odšteta, neće nitko ostati bez posla – rekao je Medak.
Damir Zorić iz HUP-a upozorio je da osim ugostitelja postoje i drugi poduzetnici kojima treba pomoć.
VIDEO: Pitali smo građane podržavaju li nove mjere: "Ja mislim da je to stvar svakog pojedinca kako će se ponašati."
Ovaj je skroz u pravu gostioničari uništavaju ovo malo proizvodnje što imamo, jbga kad smo država lopova i birtijaša.