U četvrtom izdanju tromjesečnih trezorskih zapisa namijenjenih primarno građanima država se zadužila za novih 393,3 milijuna eura po kamatnoj stopi od 3,55 posto, dok su institucionalni ulagači upisali još 30 milijuna eura po kamatnoj stopi od 3,3 posto. Njihov je interes znatno premašio ukupno upisano izdanje od 426,8 milijuna eura. Ponudili su čak 466,9 milijuna eura, no Ministarstvo financija prihvatilo je tek sedam posto tog iznosa, iako je građanima država upisala veći nominalni iznos od ciljanog - plan ukupnog izdanja ciljao je u startu na 250 milijuna eura. U prvom krugu trezorske je zapise upisalo oko 13.000 građana, što daje prosjek od 30.000 eura po ulagaču.
Građani su trezorce ročnosti 91 dan upisivali i uplaćivali od 9. rujna do 16. rujna, dokad je, prema službeno objavljenoj statistici, točno 12.873 građana upisalo i uplatilo 396.776 trezoraca. Datum izdanja trezorskih zapisa je 19. rujna, a datum dospijeća 19. prosinca ove godine.
Država se na zaduživanje kod građana konačno odlučila prije oko godinu i pol dana, što je prilično zakasnjela reakcija, ali svakako je treba pozdraviti, posebno nakon što je za kanal upisa narodnih obveznica izabrala Finu i tako izbjegla plaćanje naknada bankama koje su kamatne stope na depozite držale neproporcionalno niskima u vrijeme dok su rasle kamate na kredite, a one kod Hrvatske narodne banke na kamatama za višak likvidnosti "ubrale" gotovo pola milijarde eura. Uz dva izdanja narodnih obveznica, trezorski zapisi namijenjeni građanima izdani su i lanjskog studenog, u veljači 2024. te u razdoblju od 27. svibnja do 3. lipnja ove godine. Susjedna je Slovenija nedavno izdala svoje prve trogodišnje i petogodišnje "samurajske" obveznice u iznosu oko 346 milijuna eura na japanskom tržištu kako bi financirali socijalne projekte. Kamatne stope izuzetno su niske: trogodišnje obveznice imaju godišnju kamatnu stopu od 0,75 posto, a petogodišnje od 0,89 posto. Osigurali su se i od tečajnih rizika te stvarni trošak financiranja državnog proračuna nakon toga iznosi 3,031 posto za trogodišnju obveznicu i 3,088 posto za petogodišnju obveznicu. Također, najavili su da im je u planu izdanje i na kineskom tržištu. U povijesti je i Hrvatska imala takva izdanja ("samurajsko"). No na upit o tome razmišljaju li o ovakvim izdanjima kako bi diversificirali bazu zaduživanja i učinili je efikasnijom, iz Ministarstva financija odgovorili su nam da ne razmišljaju o izdanjima obveznica na azijskom tržištu u bližoj budućnosti.
GALERIJA Ovo su vile Šurjaka i Škugora, uhićenih zbog malverzacija u Ini
