Štetama od vukova u Lici, Dalmaciji i Gorskom kotaru koji stočarima svako malo uzrokuju probleme država će uskoro doskočiti psima tornjacima.
Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede o provedbi podmjere 4.4. Programa ruralnog razvoja (PRR) 2014. do 2020. o potporama za neproduktivna ulaganja povezanima s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena, za koji je ovih dana završena javna rasprava, stočari “u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri” od početka svibnja za kupnju će pastirskog psa tornjaka moći ostvariti potporu od 3000 kuna.
Dijelili se i besplatno
U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako se pas tornjak smatra najboljom zaštitom stoke od vuka. Poljoprivrednici su u zadnjih 10-ak godina podnijeli oko 500 zahtjeva za donacijom tornjaka jer kod tako čuvanih stada nije zabilježena nijedna šteta od vuka. Svojedobno se već u našim krajevima u cilju smanjenja šteta od vukova te olakšanja posla i edukacije stočara doniralo na desetke tornjaka, a nakon deset godina provizornog priznanja lani je ta pasmina konačno i službeno priznata kao bosansko-hercegovačko-hrvatska pastirska pasmina.
Da su efikasni u obrani ovaca i druge stoke, potvrđuje i Marko Vojić iz uzgajačnice tornjaka Hrvatska dika, ističući kako bi pomoć u nabavi tornjaka donijela obostranu korist – i stočarima i državi koja bi u tom slučaju plaćala manje odštete. Koliko je tornjak vrijedan i stabilan pas, ne samo za čuvanje stoke već i dobar kućni ljubimac, danas znaju i u SAD-u, Finskoj, Kanadi... Godišnje rodovnicu u nas dobije između 150 i 200 štenaca, doznajemo u Hrvatskom kinološkom savezu.
Novac i za električne pastire
Kako bi se pomirili očuvanje medvjeda, vuka i risa i poljoprivredna proizvodnju na “području rasprostranjenosti divljih zvijeri”, poljoprivrednici će nakon donošenja novog pravilnika moći dobiti potporu i za izgradnju i obnovu nastambi za životinje od 119,74 kn/m2, što je gotovo iznos prosječne rate državnih subvencija za “Štromarove stambene kredite” ili pak kupnju električnog pastira. Obnova degradiranih staništa i krajobraznih obilježja na poljoprivrednom zemljištu pridonijet će zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti, što je ujedno cilj EU strategije za bioraznolikost do 2020. pa su tako i ulaganja u suhozide, živice, terasaste površine ili pak obnova zapuštenih lokvi za napajanje stoke također prihvatljiv trošak. Takav ekosustav pruža utočište i za razne vrste životinja i izvor je vode za šišmiše i leptire. Visina potpore po korisniku iznosit će od 400 do 150.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, do 100% prihvatljivih troškova projekta, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
– Prvi put ćemo raspisati natječaj za mjeru 4.4. i nadam se da će ona rezultirati većim obradivim površinama i boljom zaštitom životinja na našim poljoprivrednim gospodarstvima – rekao je ministar Tomislav Tolušić.
Ima li koji Tornjak da stanem na kraj Vučiću može i bez potpore ?