Država traži zakupca za 68 njezinih poslovnih prostora, od kojih se većina odnosi na nekretnine na prestižnim lokacijama u većim hrvatskim gradovima. Mnoge od tih lokacija vrlo su prepoznatljive, a početne cijene na natječaju koji traje do 24. siječnja za nekretnine izvan Zagreba, odnosno do 25. siječnja za nekretnine u Zagrebu, su poprilično niske. Naime, za prostor na Trgu Bana Jelačića 1 traži se najamnina od svega 38,9 kuna po četvornom metru mjesečno. Prosječne cijene najma uredskog prostora na sličnoj lokaciji kreću se oko 15 eura po četvornom metru, što je tri puta više od početne cijene koju je postavila država. Cijene se na ovakvim natječajima često i višestruko rastu s obzirom na atraktivnost lokacija.
Najjeftiniji lokal je u Osijeku
Osim ureda od 280 četvornih metara na trećem katu zgradu na Trgu Bana Jelačića, država u Zagrebu nudi još 31 nekretninu. Većina tih poslovnih prostora nalazi se na atraktivnim lokacijama poput Trga bana Josipa Jelačića, Frankopanske ulice, Mesničke, Dežmanove, Radićeve, Ilice i Tesline ulice, a početne cijene s kojima se ulazi u nadmetanje kreću se od 444 kune do 10.942 kune mjesečno. Uz zagrebačke poslovne urede i ulične lokale nude se i 36 nekretnina od kojih je najskuplji poslovni prostor na riječkom Titovu trgu za kojeg se traži najamnina od čak 23.200 kuna za 114 kvadrata, a država bi kao najmoprimca mogla imati financijsku instituciju ili banku, ali i ugostiteljski objekt, kako se i navodi u natječaju. Početna cijena iznosi čak 27 eura po četvornom metru, što je poprilično visoka cijena za riječko tržište. U Osijeku se uz početnu najamninu od 289 kuna nudi prostor od 14 četvornih metara u kojem je moguće obavljati tihu obrtničku djelatnost. Popis nekretnina u svakom je slučaju poprilično raznolik, a početne cijene kreću se u rasponu od 444 do 23.000 kuna, a veličine prostora su od približno 11 do 370 četvornih metara, ovisno o gradu, zoni, veličini prostora, lokaciji. Najviše je nekretnina u Zagrebu, Splitu i Osijeku, ali na natječaju je i nekoliko lokala u Rijeci, Šibeniku, Dubrovniku i Zadru.
Nema više podnajma
Svi zainteresirani poduzetnici te bi poslovne prostore mogli razgledati od 15. do 19. siječnja 2018. ovisno o nekretnini, a jedan od uvjeta ovog natječaja je i da se prostor iznajmljuje u stanju u kojem je zatečen. Država u određenim prostorima daje prednost nekim od poslovnih djelatnosti, ali je njihov raspon širok od ugostiteljske, trgovačke, uredske, uslužne, zanatske pa do proizvodnih djelatnosti. Ugovore o najmu dobit će natjecatelji koji ponude najvišu cijenu najamnine, a ugovor s državom sklopit će se na rok od pet godina. Za sve nekretnine je predviđena obavezna jamčevina u visini tri početne najamnine.
Zakon o upravljanju državnom imovinom izrađen je kako bi unijelo više reda, a predvidio je da se ugovori za poslovne prostore koji se daju u podnajam automatski raskidaju, što je slučaj u većini objekata. Resorno ministarstvo Gorana Marića procijenilo je da je država propustila naplatiti više od milijarde kuna na korištenju državne imovine. Na popisu državne imovine su 11.594 poslovna prostora. Njihova ukupna vrijednost nije procijenjena, ali je poznato da tvrtka Državne nekretnine koja njima upravlja od najma godišnje prima oko 66 milijuna kuna.
Pogledajte i galeriju: Zavirite u luksuzne nekretnine koje prodaje Tomislav Horvatinčić
Većinu tih lokacija su crveni nacionalizirali poslije 45-te zato i jesu u drzavnom vlasnistvu, a cak dvije trećine tih potražuje SPC. Navodno je i pola straduna vlasništvo SPC, a mi i dalje gurajmo glavu u pijesak dok vrijednost otudjene imovine raste te cemo onda zapomagat kad drzava pocne bradonjama placat milijune za restituciju