Iz tvrtke Državnih nekretnina reagirali su u utorak navečer na opetovane medijske napise o obnovi stana u zgradi oštećenoj u potresu u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, kojeg, kao državni dužnosnik koristi predstojnik Ureda premijera, Zvonimir Frka Petešić.
"Uslijed opetovanih medijskih napisa o stanu u državnom vlasništvu u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, s ciljem točnog informiranja javnosti detaljno pojašnjavamo hitne mjere sanacije nekretnine", priopćeno je kasno sinoć iz državne tvrtke Državne nekretnine. Naime, pojedini medij i oporbeni političari naveli su da je državni stan u Jurišićevoj, kojeg koristi državni dužnosnik, 'ekspresno obnovljen', a da je proces obnove drugih objekata oštećenih u potresu, spor.
U reagiranju se napominje da je dan nakon potresa koji je pogodio šire područje Zagreba 22. ožujka 2020., građevinska inženjerka zaposlenica Državnih nekretnina d.o.o., izvršila očevid stanja stanova u državnom vlasništvu - u višestambenim zgradama u Ilici i Palmotićevoj ulici, koji nisu pretrpjeli teža oštećenja, zatim u navedenom stanu u Jurišićevoj ulici koji je bio jako oštećen, te u državnoj rezidenciji Palači Pongratz u Visokoj ulici, koja je također zadobila znatna oštećenja.
Već idući dan počelo se s aktivnostima prijave oštećenja na palači Pongratz nadležnim konzervatorima. Ponovno je pregledan stan u Jurišićevoj koji je pretrpio velika oštećenja jer se, za razliku od ostalih stanova za službene potrebe, nalazi u starijoj zgradi iz 19. stoljeća i to na zadnjoj etaži u potkrovlju. Utvrđeno je da su svi zidovi i stropovi popucali, nastala su oštećenja u žbuci, oštećen je zabatni zid i stan nije bio u funkciji za korištenje.
Konstatirano je kako je stan potrebno vratiti u funkcionalno stanje, sukladno Poslovno-tehničkom ugovoru s resornim ministarstvom, te da su potrebne dvije vrste hitnih sanacija - nekonstruktivnih oštećenja stana i hitnih konstruktivnih sanacija zabatnog zida, što se bez projekta i nadzornog inženjera ne smije izvoditi, ističu iz Državnih nekretnina. Napominju da je korisnik stana i dalje u njemu boravio i koristio na vlastitu odgovornost, unatoč izvođenju radova i potencijalnoj opasnosti.
Ističu kako se radilo o hitnoj intervenciji, tzv. izvanrednom održavanju građevine, što je i navedeno u prvotnom priopćenju Društva zajedno s iznosom koje je trgovačko društvo uložilo u hitne sanacije konstruktivnih i nekonstruktivnih oštećenja nekretnine.
Dodaju da su "navedeni radovi ugovoreni i izvršeni u iznosu od 39.955,26 kn bez PDV-a".
Napominje se, uz ostalo, da su Državne nekretnine d.o.o. tijekom 2020. uložile 1,7 milijuna kuna u vrijednost nekretnina, od čega je na stanove za službene potrebe utrošeno 1,2 milijuna kuna. Podsjećaju da je sukladno Ugovoru o poslovno-tehničkoj suradnji s resornim ministarstvom, Društvo dužno održavati stanove za službene prostore na način sličan podstanarstvu, te da nekretnina nije u vlasništvu korisnika i u ugovoru im ne stoji dužnost održavanja stana.
U priopćenju se dodaje da su "suvlasnici zgrade u Jurišićevoj ulici prije potresa odlučili izvršiti sanaciju fasade te im je 30. siječnja 2020. konzervatorski odjel u Zagrebu izdao Rješenje za radove. Za navedenu aktivnost bilo je potrebno podignuti kredit kod upravitelja zgrade GSKG-a na način povećanja pričuve za koju su i Državne nekretnine sukladno udjelu suvlasništva dale suglasnost".
Nažalost, dodaje se, "dogodio se potres u kojem je zgrada oštećena i označena je žutom naljepnicom (PN2) zbog oštećenih dimnjaka (prilikom brzog pregleda statičari nisu ulazili u stan kojim upravljaju Državne nekretnine, zbog čega ni nije bilo moguće uočiti oštećenja zabatnog zida). Po popravku dimnjaka, zgrada je dobila zelenu naljepnicu (što podrazumijeva da se zgrada niti ne može prijaviti za obnovu od potresa). Odmah nakon potresa, vlasnici stanova su u vlastitom aranžmanu pristupili ojačavanju zidova u svojim stanovima, što sukladno ocjeni statičara i zelenoj naljepnici ne podliježe obnovi od potresa ".
Društvo je inzistiralo na pregledu stana od strane ovlaštenog statičara, kojeg je angažirao upravitelj GSKG i koji je naknadno konstatirao da je zabatni zid u stanu kojim upravljaju Državne nekretnine, oštećen tako da se mora konstruktivno sanirati.
Po odbijenici GSKG-a da se sanira navedeni zid iz pričuve, nadležni sektor Društva donio je odluku da se u hitnu sanaciju ide iz sredstava trgovačkog društva jer se radilo o ugrozi ljudi i imovine (u neposrednoj opasnosti su bili i prolaznici Jurišićeve, a ni sanacija fasade se ne bi mogla kasnije realizirati bez obnove zabatnog zida, te Društvo nije imalo uvid u projekt sanacije fasade).
Sukladno tada važećoj zakonskoj regulativi, kažu iz Državnih nekretnina, za potrebe izvanrednog održavanja za sanaciju bilo je potrebno izraditi projekt izvanrednog održavanja po hitnom postupku. U svibnju je izveden projekt u iznosu od 6.000,00 kn bez PDV-a i to u roku od tri dana. Po dobivenom projektu pokrenut je postupak jednostavne nabave za radove, sukladno Zakonu o javnoj nabavi i Pravilniku o jednostavnoj nabavi, a radovi su ugovoreni na iznos od 98.859,00 kuna bez PDV-a. U to vrijeme su cijene građevinskih radova bile daleko više, napominju iz Državnih nekretnina.
"Radovi na zabatnom zidu u stanu u Jurišićevoj, počeli su 5. svibnja 2020., a završeni su 1. lipnja 2020. Radovi su otežano izvođeni s obzirom da je korisnik na vlastitu odgovornost cijelo vrijeme živio u stanu, a i namještaj Državnih nekretnina je bio u stanu", dodaje se.
"Svaka sanacija prilikom izvođenja radova otkriva i naknadno utvrđene nevidljive nedostatke, te se isti dodatno ugovaraju s investitorom. U praksi je to učestala pojava koju i Zakon o javnoj nabavi dozvoljava u iznosu do 30% u odnosu na ugovorenu vrijednost", navodi se u priopćenju.
"Zaključno, završni račun iznosio je 123.823,90 kuna bez PDV-a, što je uobičajena cijena (a u to vrijeme manja od primjerice cijene rušenja tri dimnjaka)", kažu iz Državnih nekretnina i dodaju da je "obje cijene i onu prvotnu od oko 40 tisuća kuna i ovu od oko 124 tisuće kuna, konstruktivne i ne konstruktivne sanacije, Društvo javno komuniciralo i prvotnim priopćenjem".
Nakon zagrebačkog potresa, osim pregleda službenih stanova i 60-tak očevida u poslovnim prostorima
Naglašavaju da je nakon zagrebačkog potresa, osim pregleda službenih stanova, Tehnički sektor Društva izvršio i više od 60 očevida u poslovnim prostorima s utvrđivanjem stanja oštećenja i konstatiranja je li izvršen brzi i detaljan pregled statičara kako bi mogao intervenirati kod Upravitelja za pokretanje potrebnih sanacija.
Pregledane su rezidencije i diplomatsko-konzularna predstavništva i prijavljene su štete u odgovarajuće aplikacije. Sve su te aktivnosti izvedene žurno i bez odlaganja unatoč malom broju inženjera, kako bi poslovni prostori što prije bili stavljeni u funkciju.
Međutim, napominju, postoji važna razlika u ugovoru između korisnika službenih stanova i korisnika poslovnih prostora. Naime, prvima nije u ugovornoj obvezi održavati stan, dok je zakupnicima poslovnih prostora u obvezi održavati zakupljene poslovne prostore. Ako su ustanovljena konstruktivna oštećenja u jednoj ili drugoj vrsti prostora, sanacijski radovi su obveza upravitelja zgrade. Društvo nije upravitelj zgrada.
Isto tako, ističe se u priopćenju, nakon potresa koji je pogodio šire područje Banovine u prosincu 2020., Državne nekretnine su također sanirale i dimnjake na vlastitoj zgradi jer su bili znatno oštećeni i ugrožavali su život i imovinu – hitna intervencija.
Istovremeno, Državne nekretnine su se hitno uključile i u brojne druge aktivnosti vezane uz potres. Između ostalog, u Petrinji i Sisku su Državne nekretnine prve izradile elaborate ocjene postojećeg stanja konstrukcije, na temelju kojih je Hrvatska izvršila brojna rušenja oštećenih objekata.
Brojni predstavnici Državnih nekretnina su obilazili teren, pregledavali prostore, izvodili potrebnu dokumentaciju i sve aktivnosti također provodili po hitnom postupku, priopćili su kasno sinoć iz Državnih nekretnina d.o.o., a reagiranje su objavili i na svojim službenim internetskim stranicama.
VIDEO Odjel pedijatrije Opće bolnice Sisak godinu dana nakon potresa ostao je zamrznut u vremenu
Znači, po tumačenju nekih komentatora, stanari zgrade u kojoj se nalazi i državni stan ne bi samoinicijativno smjeli početi obnovu svoje zgrade dok se ne obnove sve ostale oštećene zgrade u gradu? Ili bi se zgradu smjelo obnoviti, ali ne i etaža na kojoj se nalazi državni stan?