T očno prije pet godina Sandra Švaljek je savjetovala predsjednicu Vlade, i zajedno s trojicom kolega pisala “Program gospodarskog oporavka”. Mnogi neutralni analitičari visoko su ocijenili taj program, žaleći što ni do danas, osim u manjem dijelu, nije proveden.
Stjecajem okolnosti danas je gospođa Švaljek u poziciji neposredne izvršne vlasti u gradu Zagrebu, a kriza je još dublja od one prije pet godina. Zgodno je pogledati što nekadašnja savjetnica poručuje ne samo Vladi već, jednim dijelom, i samoj sebi – zamjenici gradonačelnika s punim ovlastima.
Tako na stranici 10 spomenutog programa stoji:
“Polazeći od zadanog temeljnog cilja i načela njegova ostvarivanja, Vlada:
- donosi program za cjeloviti zaokret, a ne samo paket “vatrogasnih” mjera
- ne želi žrtvovati dugoročne interese društva zbog kratkoročnih probitaka
- te će za realizaciju koristit sljedećih pet ključnih poluga:
1 - Smanjenje izdataka javnog sektora, uz povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu
2 - Preusmjeravanje proračunskih sredstava od neracionalne potrošnje prema ciljanim socijalnim transferima i ekonomski opravdanim kapitalnim ulaganjima
3 - Smanjenje uplitanja države u gospodarske tokove: daljnjom privatizacijom, te profesionalizacijom upravljanja javnim poduzećima i državnim ustanovama na načelu dobrog gospodara
4 - Pokretanje novog investicijskog ciklusa s ekonomski mjerljivim dugoročnim učincima, uz maksimalno sudjelovanje privatnog sektora
5 - Ubrzanje provedbe reformi: pravosuđe, zdravstvo, mirovinsko osiguranje, državna i lokalna uprava”.
Nažalost, malo toga od ovih pet poluga nije i danas aktualno, kako u državi, tako i u njenim gradovima, poglavito u Zagrebu, koji jedini objedinjuje funkcije i grada i županija i svojom relativnom veličinom vrlo snažno utječe na ostale. Drži li se zamjenica gradonačelnika načela koja je nekada zdušno predlagala drugima da ih provode? Po prvim potezima čini se – da. Pogledajte elemente novog proračuna grada i vidjet ćete gornje poluge. No, više od svega ovdje me zanima kako će završiti biranje novog sastava uprave Zagrebačkog holdinga. Neki dan objavljen je javni natječaj za članove i predsjednika uprave. Javni natječaj, ne objava političkog imenovanja! Traže se dosta visoki profesionalni kriteriji. Upravo onako kako savjetnica predlaže zamjenici gradonačelnika u dijelu točke 3.
Dobar gospodar će pronaći jednostavan i sveobuhvatan pokazatelj
Kandidati će, priča se, između ostalog morati napisati i eseje o svojim viđenjima budućeg razvoja odgovarajućih dijelova holdinga. Bravo! Tako se ispunjava točka 3. Pisani materijal ostaje, omogućuje i usporedbe, i odmah razriješi mnoge uobičajene dileme. Isto tako se priča da će pored Skupštine i članovi nadzornog odbora holdinga sudjelovati pri izboru. Opet bravo! Ako se priče doista realiziraju. No, to samo po sebi neće biti dovoljno za konačni uspjeh. Zna to i nekadašnja savjetnica - u istoj točci 3 spominje još i privatizaciju, i potrebu pridržavanja (u poslovanju) načela dobrog gospodara. Doista, o ovom zadnjem će presudno ovisiti uspjeh cijelog projekta. Dobar gospodar! To se traži, a ne raspikuća, neodgovorni blefer, glumac ili kockar. U svakom poduzeću, pa i onom u državnom vlasništvu, dok je takvo.
Dobar gospodar (u konkretnom slučaju personaliziran u Skupštini i nadzornom odboru holdinga) mora novoj upravi vrlo jasno komunicirati konkretne i mjerljive ciljeve. Tim više je to potrebno u poduzećima u državnom vlasništvu. Čime se mjeri uspješnost njegova poslovanja? Stvarno, čime se do sada mjerilo? Pukim funkcioniranjem pojedinih službi? Tipa – ima plina, ima vode, smeće se odvozi, snijeg se čisti…? Brojem zaposlenih? Veličinom ukupnog prihoda? Stupnjem “socijalne osjetljivosti” davanjem besplatnih usluga i kome treba i kome ne treba? Kombinacijom svega? Dobar gospodar će pronaći jednostavan i sveobuhvatan pokazatelj. Poput omjera EBITDA i duga, ili EBITDA i ukupnog prihoda. Sve ostalo su ili pretpostavke ili sekundarni ciljevi. Holding, poput Agrokora, mora stvarati mjerljivu novu vrijednost.
Znam, puno je kojekakvih različitih podružnica u njemu. Od prirodnih monopola do običnih ljekarni. Ove zadnje treba odmah privatizirati. Kasnije i ostale. Ali i do tada mora postojati dobar gospodar koji upravi daje slobodne ruke u provedbi jasno definiranih mjerljivih ciljeva stvaranja nove vrijednosti, na slobodnom tržištu.
>>Žele izgurati 2015. bez promjena i sa Sandrom Švaljek na čelu grada
Kome trebaju ove dvije jedan zamjenica sudskog slučaja a druga nametnuta premijerka koje se narod riješio prvom prilikom, Osim toga niti jedan niti druga nemaju nikakav ekonomski rezultat, Kososr je u jednoj godini zajedno sa dalić posudlia 25mil dolara kao nitko prije niti poslije nje.