romana vlašić

'Dubrovniku treba golf, ali moramo izbjeći betonizaciju'

romana vlasic
Željko Tutnjević
18.02.2013.
u 11:13

Golf je izrazito važan za proširenje turističke ponude dubrovačke rivijere i pozdravljam svaku ideju koja vodi u tom smjeru, bilo da se radi o Srđu, Konavlima, Župi ili nekom od dubrovačkih otoka, kaže Vlašić

Nova direktorica Turističke zajednice Dubrovnika Romana Vlašić u turizmu je do sada naredala 28 godina rada, a okušala se praktički na svim turističkim poslovima i pozicijama. Počela je u agenciji kao pratitelj grupa, radila je na hotelskoj recepciji, vodila marketing, bila menadžer prodaje za najvećeg japanskog turoperatora... Izbor za direktoricu TZ-a našeg najslavnijeg turističkog mjesta zatekao ju je na vodećoj poziciji u kongresnom uredu TZ-a Dubrovnik, koji je i pokrenula.

Litra vode 100 kuna

Hoće li biti zaokreta u promociji Dubrovnika?

– Pozicija Dubrovnika kao perjanice i svojevrsnog ambasadora našeg turizma obvezuje, ali djelomice i olakšava promociju. Globalna slika o Dubrovniku kao privlačnoj mediteranskoj destinaciji u prekrasnom prirodnom okružju i izrazito bogate kulturno povijesne baštine za svaku buduću promociju definitivno je sjajan zalog. No izazov je i održati visoku razinu motivacije raznovrsnih tržišta i tržišnih segmenata za dolaske. Nova vrijednost će u svakom slučaju biti potpora novim proizvodima. Posljednjih smo godina, recimo, odličan posao napravili u promociji kongresne i insentiv-ponude koja je najsigurnije jamstvo kvalitetnog produljenja sezone, a postoje i mogućnosti i interes da se tom segmentu dade i dodatni zamah.

Hoće li Dubrovnik uza sve ekskluzivnije hotele postati elitna destinacija bez domaćih turista? Cijene, primjerice litra flaširane vode na Stradunu za sto kuna, Dubrovniku stvaraju imidž koji je dio domaćih gostiju već odvratio od Dubrovnika...

– Dubrovnik u prosjeku ima najveći udio hotela visoke kategorije u usporedbi s našim drugim turističkim odredištima. U vrhu sezone pojedine hotelske cijene uistinu znaju ponekad izgledati i izrazito visoke, ali je istovremeno, prema svim evidencijama, taj dio sezone ujedno i razdoblje stopostotne popunjenosti. U tom velikom broju nisu rijetki ni domaći turisti koji zacijelo ne odabiru isključivo najskuplje hotele jer Dubrovnik ima sasvim dovoljno kapaciteta i u hotelima s manje zvjezdica i u vrlo kvalitetnom privatnom smještaju. Lani su, recimo, domaći gosti po brojnosti bili na visokom četvrtom mjestu, iza Britanaca, Francuza i Nijemaca. Što se pak tiče ugostiteljske ponude, doista su na Stradunu i nekim ulicama unutar spomeničke jezgre cijene nešto više nego u drugim dijelovima grada, ali i to se prilagođava sezonskim razdobljima i ponuda je definirana zaista po onome “za svakoga ponešto”.

Što mislite o golfu na Srđu, projektu koji izaziva mnoge prijepore i koji čak i ministar turizma ne smatra turističkim nego nekretninskim?

– Golf je izrazito važan za proširenje turističke ponude dubrovačke rivijere i pozdravljam svaku ideju koja vodi u tom smjeru, bilo da se radi o Srđu, Konavlima, Župi ili nekom od dubrovačkih otoka. Međutim, treba paziti da se osiguraju najviši standardi zaštite okoliša i pod svaku cijenu izbjegne famozna “betonizacija”. Ali to je stvar druge, a ne turističke struke.

Potreban konsenzus

Dubrovnik ima najviše preduvjeta da prvi zakorači u cjelogodišnji turizam, kakve su ambicije u vezi s tim?

– Cjelogodišnji turizam jedan je od naših dugoročnih prioriteta, ali teško ga je ostvariti bez odlučnog sudjelovanja svih u turističkom lancu. U posljednje vrijeme u tome se podosta učinilo, napravljeni su zimski programi, potiču se raznovrsni sadržaji... No ponekad razgovor o tome podsjeća na onu vječnu dilemu – što je bilo prije – kokoš ili jaje. Naime, počesto hotelijeri najprije čekaju da se pokrenu tržišta i uspostave letovi, touroperatori uvjetuju da bude otvoren dovoljan broj hotela, naravno i niske cijene letova, a aviokompanije pak traže jamstvo touroperatora da će napuniti sjedišta... Upravo zbog toga nam je jedan od prvih poteza bio pozvati agencije i hotelijere da kontaktiraju s inozemnim partnerima i touroperatorima, bilo da se radi o MICE ili leisure segmentu, da čujemo imaju li interesa za pred i posezonu, ali i za postavljanje programa zimi. Ti će odgovori biti baza za pregovore s aviokompanijama o novim letovima. Inače, TZ Dubrovnik već drugu zimu ulaže znatne svote u kampanje s našim nacionalnim avioprijevoznikom, s naglaskom na direktne zimske letove.

>>Miniranje projekta na Srđu Hrvatsku bi stajalo 350 mil. eura

Komentara 14

DU
Deleted user
11:20 18.02.2013.

Dubrovniku treba golf, ali moramo izbjeći betonizaciju /* */ Dubrovniku ne treba golf. Dubrovnik je postao ono što jest bez golfa, i možda upravo baš zato što nema golfa i sličnih mondenih sadržaja. Dakako da ovo ne znači ne razvijati i ne unapređivati ponudu - no to mora biti izuzetno oprezno i postepeno, vodeći računa prije svega o dobrobiti lokalnog stanovništva i RH.

MR
mrzimnerad
11:25 18.02.2013.

Dubrovniku treba i struja, ali ne gradite nam elektranu, uništiti će nam okoliš! Termoelektranu za našu struju napravite u Karlovcu ! Što je previše, previše je!

Avatar Byker
Byker
19:40 18.02.2013.

U Dubriovniku sam bio 2 puta u životu i zapravo uopče ne znam kaj ima na tom srđu ali cijena od 55 kn po kvadratu je krađa !!! Rješenje bi bilo naj poštenije kad bi se pravim vlasnicima dozvolilo da naprave prenamjenu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište pa da se onda prodaje zainteresiranim strankama ali po pravednoj cijeni !!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije