Političkom voljom kroz zakone je od 2011. do danas izbrisano 137 milijardi kuna poslovnog duga, da bi istodobno država građane koji su tad dugovali oko šest milijardi kuna iskamatarila na 107 milijardi.
Fina je u tom razdoblju provela 8,5 milijuna ovrha, od čega čak 73,8 posto nad građanima, istaknula je predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin, iznoseći podatke o ovršenom dugu građana i poduzeća na konferenciji za novinare, precizirajući da glavnica duga blokiranih iznosi 42,9 milijardi kuna, kamate još 21,4 milijarde, a od 2011. je „izvršeno“ još 43 milijarde kuna ovrha što daje ukupan iznos od 107 milijardi kuna, nešto manje od hrvatskog godišnjeg proračuna koji iznosi 129 milijardi kuna. Analizu “Upravljanje dugom na hrvatski način” Blokirani su napravili na osnovi podataka Fine i Hrvatskog zavoda za statistiku. Blokirani su poručili vlasti da je kriva za osiromašenje stanovništva i pozvali građane da podrže veliki prosvjed koji planiraju za jesen tražeći rješenja.
– Otvaramo razgovore s umirovljenicima, nezaposlenima, sindikatima, malim i srednjim poduzetnicima... Imamo nekoliko mjeseci da zajedno sjednemo za stol: svi ovršeni; obrtnici, OPG-ovci i ostali građani koji se bore za iste ciljeve. Treba nam novo „hrvatsko proljeće“, u ovom slučaju – hrvatska jesen jer vlast nema ideju kako ovo riješiti, a Bošnjaković se sprema unijeti u zakone to da 100 tisuća ljudi oslobodi imovine za beznačajan dug – kaže Kervatin.
Blokirani napominju da se već sa samo dvije konkretne mjere može prepoloviti njihov broj – prva je vraćanje apsolutne zastare, a druga reguliranje dostave „pismena“ jer vjerodostojna isprava za ovrhu često nije vjerodostojna, ali ni dostavljena. I dalje se nemaju namjeru vraćati u radnu skupinu Ministarstva pravosuđa koja radi na izradi novog Ovršnog zakona. Iz Ministarstva su zato prošli tjedan primili na sastanak drugu grupaciju koja predstavlja ovršene – Ovršni ustanak i, kako nam je rekao njihov predstavnik Danijel Galović članovi Ovršnog ustanka traže isto što i Blokirani – izbacivanje Fine i agencija iz ovrha, pa čak i oduzimanje dozvole za rad agencijama za naplatu potraživanja. Usto su na sastanku s ministrom zatražili i - njegovu ostavku.
A što reći za zatezne kamate,lihvarenje od 15% godišnje,dok na štednju banke daju 0,01% godišnje?