Samo je Ustavni sud ove godine u povodu ustavnih tužbi dosudio više od pola milijuna kuna građanima koji su tužili državu zbog suđenja u kojima je prekoračen razumni rok trajanja, a od 2006. takve zahtjeve rješavaju županijski i Vrhovni sud. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, lani je zbog neopravdano dugih postupaka iz državne blagajne isplaćeno 10 milijuna kuna više nego godinu dana prije – 40 milijuna kuna.
Za znanstvene projekte
Orijentacije radi, premijer Zoran Milanović nedavno se pohvalio na Fakultetu elektrotehnike i računarstva da je Vlada rebalansom proračuna osigurala “znatnih 40 milijuna kuna za znanstvene projekte u Hrvatskoj”. Od 2002. zbog predugih suđenja isplaćeno je ukupno oko 247 milijuna kuna. Unatoč svim reformama i učinjenom na ažurnosti sudova, osobito na predmetima starijim od tri godine, kao i u postroženju sankcija za suce koji spise “vuku” po ladicama. Desetero kandidata za vrhovne suce nedavno je uglavnom upravo zaostatke izdvojilo kao ključni razlog lošeg dojma javnosti o sudstvu.
Zaostaci najveći problem
Sudski zaostaci i ovrhe lani su nakon monitoringa europskih stručnjaka istaknuti kao problemi koje trebamo riješiti jer, iako su suci rješavali više predmeta nego proteklih godina, zbog velikog priljeva novih predmeta, broj neriješenih spisa je rastao. Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva pravosuđa, tome se ipak stalo na kraj.
– Bitno je da je u padu broj neriješenih predmeta u odnosu prema 2011. godini, ali analizom podataka utvrdili smo da su nam potrebne strukturne reforme jer je prekršajnih, trgovačkih i parničnih predmeta oko 580.000, odnosno 70 posto svih predmeta – obrazlaže ministar pravosuđa Orsat Miljenić očekivanja da će se zbog svega što je poduzeto suđenja ubrzati i isplate za duge procese smanjiti.
– Izmjenama Zakona o parničnom postupku znatno je skraćeno trajanje postupka u građanskim i trgovačkim predmetima. Osobno sam osobito zadovoljan što je broj neriješenih ovršnih predmeta, nakon svih povika na rješenje za koje smo se opredijelili, smanjen za 20 tisuća, tako da ih je na kraju prošle godine bilo 105.000. I izmjenama Prekršajnog zakona drugačijom naplatom, kao i izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama, težimo tomu da država bude aktivnija jer beskrajni postupci koje država vodi nemaju smisla – kaže ministar pa dodaje da to državu i znatno košta.
Odgovornost sudaca
– Zbog troškova suđenja u razumnom roku mijenjan je Zakon o sudovima, ali je to prošlo dosta nezapaženo u javnosti, koja se bavila nekim drugim novostima iz tog zakona. Događalo se da, kad drugostupanjski sud naredi da se predmet riješi u roku od šest mjeseci, prvostupanjski sud za to vrijeme i ne zakaže raspravu. Sada će predsjednici sudova to morati kontrolirati i sa sucem koji rješava taj spis vidjeti zašto to ne može riješiti pa, ako postoje subjektivni razlozi za to, potegnuti pitanje odgovornosti suca koji nije u stanju u zadanom roku riješiti predmet – obrazložio je ministar Miljenić.
Lani je 21 posto smanjen broj upravnih spisa, 19,3 posto kaznenih i 16,4 posto trgovačkih. Porastao je samo broj neriješenih građanskih (3,9 posto) i prekršajnih (2,17) predmeta. No samo je kaznenih i trgovačkih predmeta primljeno manje, a svih ostalih više, a osobito upravnih (18 posto).
>> Čekate li zastaru, završit ćete u ovrsi ili zatvoru
