Državno sudbeno vijeće odlučilo je objaviti drugi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda nakon što ih je proteklog tjedna predsjednik Republike Zoran Milanović izvijestio da u povodu prvog javnog poziva nije predložio niti jednog od kandidata koji su se prijavili, ni odvjetnika dr. sc. Šimu Savića ni aktualnog predsjednika Đuru Sessu, dok je odvjetnica Lidija Horvat u međuvremenu odustala od kandidature.
DSV nije poslušao sugestiju predsjednika Milanovića da se maksimalno skrati rok za prijave kandidata na 15 dana, već su odlučili da i u povodu drugog javnog poziva rok bude 30 dana.
Prof. dr. Zlata Đurđević danas je u svome priopćenju istaknula: “S gospodinom Milanovićem nikada prije nisam imala nikakve kontakte pa ni tajne dogovore.”
Demantirala je objede koje se o njoj iznose u javnosti. Jedna od dvojbi koje bi se trebale riješiti do tada je, što ako kandidat dr. Savić podnese ustavnu tužbu kako je za Večernji list najavio prošloga tjedna inzistirajući na poštovanju zakonske procedure. Naime, prema članku 44a Zakona o sudovima propisano je: “Zaprimljene prijave kandidata Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda RH i nadležnog odbora Hrvatskog sabora”.
DSV je dostavio kandidature predsjedniku, ali Ured predsjednika po njima nije postupio, već je predsjednik Hrvatskom saboru predložio prof. dr. sc. Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, a nakon što je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković od predsjednika tražio dopunu prijedloga, predsjednik Milanović je izvijestio DSV da nikog od kandidata s prvog javnog poziva ne predlaže te traži žurnu objavu drugog javnog poziva.
Subjektivno obrazloženje
Profesore ustavnog prava s katedri u Osijeku i Zagrebu pitali smo što ako kandidat dr. Šime Savić podnese ustavnu tužbu.
– Uvjerena sam da će Ustavni sud žurno o tomu odlučiti u okviru 30 dana i da to sasvim sigurno neće utjecati na postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda po drugom javnom pozivu – kaže prof. dr. sc. Anita Blagojević te dodaje kako ni zakonom nisu razrađeni vremenski rokovi, a niti je razrađeno što ako predsjednik države ne prihvati niti jednog od kandidata, može li se u toj situaciji samoinicijativno obratiti DSV-u.
Uz ogradu da s nestrpljenjem očekuje odluku Ustavnog suda o ocjeni ustavnosti spornog članka 44.a Zakona o sudovima koji propisuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, pa će možda riješiti i neke aktualne dvojbe, prof. Blagojević smatra čak i ako iz te odluke proizlazi da je Ured predsjednika trebao tražiti mišljenje o kandidatima da to nije tako bitna postupovna pogreška koja bi srušila postupak po drugom javnom pozivu.
Inače, smatra da po Zakonu o sudovima Ured predsjednika treba tražiti mišljenje o svim kandidatima. Prof. dr. sc. Robert Podolnjak ima drukčiji stav, pri čemu povlači analogiju s izborom ustavnih sudaca.
– Moje je mišljenje da predsjednik treba tražiti mišljenje samo za kandidata kojeg on predloži, a ne za sve. Iz ustavne odredbe o izboru predsjednika Vrhovnog suda izvjesno je da se govori u jednini, a ne u množini, vezano za traženje prethodnog mišljenja. Tako da je i u situaciji kad je predsjednik odlučio da neće nikoga predložiti otpala i mogućnost da traži mišljenje i obrazlaže svoju odluku. Predsjednik može odbiti kandidate i koji su pozitivno ocijenjeni na Općoj sjednici Vrhovnog suda i saborskom Odboru za pravosuđe, i u jednoj rečenici može obrazložiti zašto nije nikoga predložio. Ni saborski Odbor za Ustav nije obrazlagao zašto su odbili kandidature nekih vrhunskih ustavnopravnih stručnjaka za dužnost suca Ustavnog suda. Dakle, ti su kandidati mogli biti kvalitetniji od izabranih. Moj je stav da je prijedlog predsjednika Vrhovnog suda politička ovlast predsjednika države i predsjednik može odmah reći da neće predložiti nikoga od kandidata koji su se javili a da ne traži mišljenja o kandidatima – stav je prof. Podolnjaka pri kojem je ostao i nakon što smo ustvrdili da se mišljenja traže i radi Sabora, javnosti i načela jednakosti kandidata.
– Kakvo bi obrazloženje predsjednika bilo kvalitetno? To bi uvijek bilo subjektivno obrazloženje predsjednika – dodaje Podolnjak.
I prof. Blagojević slaže se da, kako sada stvari stoje, i ako svi ostanu pri izrečenim izrazito suprotstavljenim stavovima, da prof. Zlata Đurđević kao prijedlog predsjednika Milanovića nema izgleda dobiti potrebnu većinu u Hrvatskom saboru, običnu većinu, dakle većinu glasova uz uvjet da u glasovanju sudjeluje većina zastupnika. U slučaju da se na natječaj javi više kandidata, pa prof. Đurđević ne prođe, pitali smo bi li predsjednik Milanović tada mogao predložiti nekoga od preostalih kandidata kao svoj drugi izbor po drugom pozivu.
– Ustav i zakon ni o toj hipotetskoj situaciji nemaju ništa, pa se sve svodi na tumačenje, a moje je da bi se predsjednik u toj situaciji morao opet obratiti DSV-u radi objave trećeg javnog poziva – smatra prof. Blagojević.
Prof. Podolnjak ne isključuje i tu mogućnost, odnosno ne nalazi razloga zašto predsjednik ne bi mogao izabrati u toj situaciji drugog kandidata.
Zakon nedorečen
Naravno, oboje profesora ističu kako rješenja nema bez dogovora Pantovčaka i Banskih dvora, odnosno da su i odredbe Zakona o sudovima nedorečene.
– Po meni ima dovoljno vremena i zašto se izbor predsjednika Vrhovnog suda i svi prijepori ne bi riješili izmjenama Ustava, odnosno zašto se taj postupak ne bi uredio tako da bude krajnje transparentan izmjenom samo te jedne odredbe kojim bi se onda mogla i ojačati uloga Državnog sudbenog vijeća, što je GRECO i tražio. Tko bi bio protiv takve izmjene. Ovako idemo prema ustavnoj krizi – ističe Podolnjak i dodaje kako odredbu Zakona o sudovima koju Ustavni sud sada nije razmatrao, a koja je uvela ograničenje na najviše dva mandata za predsjednika Vrhovnog suda, s čim se on apsolutno slaže, nije smjela biti u zakonu, već je to odredba kojoj je mjesto u Ustavu.
Rješenje problema izbora predsjednika Vrhovnog suda s ustavnim izmjenama profesorica smatra krajnjim, jer ono podrazumijeva dvotrećinsku većinu u Hrvatskom saboru, što je još teže postići.
– Dogovor predsjednika Republike i većine u Hrvatskom saboru po meni je jedina opcija. Ne bude li dogovora, predsjednik Vrhovnog suda neće biti izabran. Nema druge, uz pritisak javnosti dogovor će se morati postići – stav je prof. Blagojević.
Sutra će Ustavni sud objaviti odluku o ustavnosti članka 44a Zakona o sudovima u povodu prijedloga Daria Juričana te odvjetnica Jadranke Sloković i dr. sc. Sandre Marković s četiri izdvojena mišljenja protivna većini od devet sudaca, te četiri podupiruća mišljenja s dodatnim argumentima za odluku većine. Očekuje se da će ta odluka riješiti neke od aktualnih, a možda i budućih prijepora oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Drugarica ima sve YU preferencije...