Ukazanje

I Argentina ima dva 'Međugorja' koje papa Franjo ne priznaje

mg
Foto: Zoran Grizelj
04.02.2014.
u 11:49

Posebna vatikanska komisija za izučavanje Međugorja, kojoj je na čelu bio talijanski kardinal Camillo Ruini, zaključila je svoje gotovo četverogodišnje djelovanje

U Argentini postoje dva „Međugorja“, odnosno mjesta na kojima se navodno ukazuje Gospa, ali bez obzira na to što ih pohode milijuni vjernika, lokalna crkva ih ne priznaje kao nadnaravna. Može li se na osnovu držanja argentinskih biskupa, kojima je na čelu bio sadašnji papa Franjo, zaključiti kakva će biti njegova odluka glede međugorskog fenomena?

Posebna vatikanska komisija za izučavanje Međugorja, kojoj je na čelu bio talijanski kardinal Camillo Ruini, zaključila je svoje gotovo četverogodišnje djelovanje. Svoje izvješće predala je Kongregaciji za nauk vjere u kojoj je već pohranjen materijal vezan za 33-godišnja događanja u Međugorju koje pohode milijuni vjernika. Pročelnik Kongregacije za nauk vjere, koji će 22. veljače postati kardinal, Gerhard Müller uputio je prije nekoliko mjeseci pismo američkim biskupima u kojem ih upozorava da ne podupiru i organiziraju skupove, konferencije ili javna slavlja na kojima se unaprijed najavljuje navodno ukazanje Gospe.

A, takve su najave međugorske vidjelice objavljivale. Može li se iz toga zaključiti kakvo će izvješće papi Franji predati Kongregacija kojoj je na čelu Müller? Drugi događaj iz kojeg bi se moglo doći do eventualnog zaključka o međugorskom fenomenu jest upozorenje pape Franje, tijekom mise 14. studenoga 2013. u kapelici doma Santa Marta u Vatikanu u kojem prebiva, kako je Gospa „Majka, a ne šef poštanskog ureda koji svakodnevno šalje poruke“. U izvješću koje je Ruini predao bivšoj inkviziciji navodno, prema pisanju vatikaniste Andree Torniellija, nema „dokaza o prijevarama ili podvalama“ glede međugorskog fenomena.

Tajno izvješće

Tornielli odmah kaže da je izvješće tajno i nitko u njega nije zavirio, ali ipak drži kako se u njemu ne govori o „prijevarama“. Ali se isto tako spominje da neki članovi te međunarodne vatikanske komisije i dalje dvoje oko navodnih međugorskih ukazanja Gospe. No, Međugorje ubire i duhovne plodove. Ljudi koji pohode to mjesto u brdovitoj Hercegovini ponovno otkrivaju vjeru. Tornielli zaključuje kako je glede međugorskog fenomena još sve otvoreno, premda činjenica da ukazanja još traju otežavaju mogućnost potvrđivanja kako je riječ o nadnaravnim pojavama.

No, i oni koji očekuju negativan sud o Međugorju mogu na kraju ostati razočarani, kaže Tornielli, te spominje dva argentinska slučaja koja bi mogla biti korisna za izvlačenje nekog zaključka. Prvi argentinski „međugorski“ slučaj zbiva se u mjestu San Nicolas, na 250 km od Buenos Airesa, ali ne pripada nadbiskupiji argentinskog glavnog grada. Drugi slučaj navodnih ukazanja jest na brežuljku pokraj grada Salta, na sjeveru Argentine, na oko 1500 km od Buenos Airesa. Navodna ukazanja u San Nicolasu započela su 1983. godine i nisu prestala do danas. Gospa se navodno ukazuje vidjelici sa stigmama Gladys Quiroga de Motta.

Tu je 1988. sagrađeno svetište po želji vidjelice, koja živi povučeno i u stalnoj molitvi. Sadašnji biskup Héctor Sabatino Cardelli celebrirao je mise i predvodio procesije do mjesta navodnog ukazanja gdje je, na obali rijeke Paraná, svetište. Duhovni vođa vidjelice, otac Carlos Pérez, drži da je riječ o stvarnim ukazanjima. Objavljeno je više od 1800 navodnih poruka Gospe. Drugi je slučaj onaj s brežuljka iznad grada Salta na oko 1500 km od Buenos Airesa, gdje se Gospa navodno ukazuje vidjelici Mariji Liviji de Obeid. Navodna ukazanja i molitve održavaju se u svetištu La Virgen del Cerro (Djevica od Brda), koje godišnje pohodi više od milijun vjernika. Svake subote, od ožujka do prosinca, ondje dolazi od 30.000 do 40.000 osoba. Na brežuljku visokom oko 300 metara nad morem svetište je sagrađeno 2000. godine.

'Sve jako pozitivno'

Nakon tri godine izučavanja, sadašnji nadbiskup grada Salte Mario Antonio Cargnello 2006. godine izjavio je kako „nema dokaza ili objektivnog svjedočenja koje bi poduprlo objašnjenje o nadnaravnosti navodnih ukazanja Djevice“.

Ta je izjava slična onoj Jugoslavenske biskupske konferencije iz Zadra 1991. godine o međugorskom fenomenu kako se ne može potvrditi nadnaravnost (non constat de supernaturalitate). Ima vjernika koji su pohodili i Međugorje i Saltu, te kažu kako dva mjesta nalikuju ne samo po prirodi, već i po osjećajima koja pobuđuju. Sadašnji papa Franjo kao argentinski kardinal Bergoglio izjasnio se glede navodnih ukazanja u Salti pozvavši svećenike na oprez i da se uvijek savjetuju s lokalnim klerom i biskupom. No, hodočašćenja u Saltu nisu zabranjena. Francuski marijanolog otac René Laurentin tijekom svog sedmog pohoda u Saltu u prosincu 2011. godine kazao je kako je tu „sve jako pozitivno“. A, na pitanje hoće li Crkva priznati navodna ukazanja u Salti, Laurentin je odgovorio: „To ne znamo“. Laurentin ima popis od oko 2500 navodnih ukazanja u svijetu, ali samo ih je 14 do sada Crkva priznala. No, bez obzira na to jesu li službeno priznata mjesta navodnih ukazanja, poput dvaju spomenutih argentinskih mjesta, Međugorja i mnogih drugih u svijetu, ipak ih pohode vjernici.

>> Održan posljednji sastanak komisije za Međugorje

Komentara 9

LA
ladislaus
16:24 04.02.2014.

Mislim da je to malo pretjerano,naročito s onim svijetlećim kipićem.Ona vidjelica kao da se ruga.......mislim ipak da je prerano....za priznanje.

AM
amarila
12:34 04.02.2014.

Ne vidim kome i cemu sluze takva ukazanja osim lokalnom stanovnistvu jer razvijaju turizam i trgovinu. Tko se hoce iskreno moliti moze svagdje i na svakom mjestu.Nemam pov jerenja ni u jedno cudo gdje je covjek upetljan i od toga ima koristi.

NE
neboiznadzagreba
15:41 04.02.2014.

Što bi trebalo značiti "nadnaravno" ? Ako ja, ili usvojeni materijalistički pogledi na svijet , ne mogu nešto objasniti to ne znači da nije naravno, prirodno, znači tek da izmiče tumačenju. Što se mene tiče, vjera ne treba licencu, ni ni Vatikana, ni ikoga drugog.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije