Posada zrakoplova British Airwaysa koja se vratila iz zemlje kojom hara zaraza testirana je na bolest, nalazi su negativni. Bijela kuća objavila je da predsjednik Barack Obama ni u jednom trenutku nije bio u dodiru s čovjekom koji je američkoj predsjedničkoj delegaciji bio domaćin u lokalnom muzeju, a koji je nedavno umro od zaraze. Francusko ministarstvo zdravstva otkrilo je kako se pod nadzorom nalazi obitelj koja se prije nekoliko dana vratila u Pariz iz epidemijom pogođenog područja... Mislite li da su ovo svježi novinski napisi vezani uz epidemiju ebole, varate se. Ovo su napisi iz 2009. godine, iz vremena kada je svijetom harala svinjska gripa. Bolest koju su u tom trenutku proglašavali ubojicom stoljeća, a koje se danas nitko gotovo i ne sjeća. Epitet ubojice stoljeća sada nosi ebola.
Političari otvaraju fondove
Ebola je izuzetno teška i opasna bolest koja prouzročuje uništenje stanica u tijelu, što je praćeno obilnim unutrašnjim i vanjskim krvarenjem. Oboljeli povraćaju, krvare iz očiju i ušiju te umiru u strašnim mukama. I za tu bolest za sada službeno još nema lijeka. Ne čudi stoga što je u posljednjih nekoliko dana svijetom zavladala panika kada je ebola prešla granice Konga, Sijera Leonea i Nigerije, a prvi bolesnici počeli su umirati u europskim bolnicama. Zračne luke diljem zapada gotovo su pod opsadnim stanjem, uvedene su posebne mjere, pregledavaju se svi putnici koji stižu iz rizičnih dijelova svijeta. Slična je situacija i u Hrvatskoj gdje je nedavno pod zdravstveni nadzor stavljeno 18 osoba.
– Mjere pojačanog nadzora provode se u Hrvatskoj u kontinuitetu s pregledom putnika koji dolaze iz rizičnih zemalja. Granični sanitarni inspektor izdvaja putnike za koje posumnja da su mogli doći u dodir s izvorom zaraze i šalje ih nadležnom epidemiologu na dodatnu obradu. To ne provodimo samo zbog ebole nego i zbog niza drugih oboljenja poput malarije ili denga groznice – kaže dr. Vanja Tešić, voditeljica epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu. Ipak, unatoč svoj uzbuni koju ebola danas izaziva diljem svijeta, unatoč svoj medijskoj pompi, mjesta panici i histeriji jednostavno nema. Naime, ebola se ne prenosi socijalnim kontaktom, kao na primjer gripa, boraveći u istoj prostoriji s oboljelim, već na gotovo identičan način kao i AIDS, izmjenom tjelesnih tekućina. A i vjerojatnost da ćete oboljeti od AIDS-a puno je veća nego vjerojatnost da će vas zahvatiti virus ebole.
– Prije svega, oboljeli od ebole nije zarazan dok mu traje period inkubacije, odnosno dok se ne počnu javljati simptomi bolesti. A kada se ebola kod nekoga razbukta, taj se sigurno neće upuštati u seksualne odnose ili u izmjenu narkomanskih injekcija. U najvećoj su opasnosti od zaraze zdravstveni radnici koji njeguju oboljelog jer nepažnjom mogu doći u dodir s njegovom krvlju ili tjelesnim tekućinama – kaže dr. Tešić.
Foto: Reuters/PIXSELL
Ovu tvrdnju potvrđuje i suha statistika. Na području Nigerije, najmnogoljudnije zemlje zapadne Afrike s oko 175 milijuna stanovnika, do ovoga je trenutka oboljelo samo 15 osoba. U Sijera Leoneu oboljelo ih je oko 950, no ta zemlja sa šest milijuna stanovnika žarište je epidemije i površni promatrač bi, gledajući samo medijske napise, dobio pogrešan osjećaj da je polovica stanovništva već na samrtnoj postelji. Ne čudi stoga da sve više svjetskih stručnjaka aktualnu epidemiju ebole, nakon SARS-a, ptičje i svinjske gripe, smatra samo ovogodišnjim izdanjem “katastrofalne bolesti, iskorjenitelja čovječanstva” bez prevelike osnove. Uostalom, virus ebole prvi je put otkriven još 1976. i do sada nije izazivao preveliku pažnju ni bojazan diljem zapadnog svijeta. Doduše, ova je godina, vezano uz ebolu, malo drukčija u odnosu na sve prethodne. Naime, kanadska tvrtka Tekmira Pharmaceuticals na pragu je dovršetka cjepiva protiv ebole. Ujedno, Tekmira je, što se vidi iz njezina financijskog izvještaja koje je dužna objaviti kao tvrtka koja kotira na burzi, 9. srpnja ove godine primila uplatu od 1,5 milijuna dolara za nespecificirana istraživanja i razvoj od nikoga drugog do Monsanta, svjetskog farmaceutskog i kemijskog diva koji baš i nije poznat po pretjerano etičnom ponašanju. A desetak dana nakon uplate, ujedno i desetak dana prije objave o velikom napretku pri pronalaženju cjepiva, počela je svjetska panika zbog ebole. Pomalo čudna koincidencija, baš kao što je 2009. bila čudna i koincidencija epidemije svinjske gripe i gotovo istodobne pojave lijeka Tamiflu. Lijeka čije su zalihe te godine u panici pokupovale države diljem svijeta, da bi ga šest mjeseci potom uništavale jer je ostao neiskorišten. Ipak, koliko god to na prvi pogled zvučalo čudno, liječnici iz vrlo pragmatičnih razloga odobravaju povremeno poticanje globalne panike kao što je bilo u slučaju SARS-a, ptičje ili svinjske gripe. Naime, upravo o takvim panikama ovisi razvoj lijekova protiv zaraznih bolesti.
– Ljudi danas umiru od kroničnih oboljenja, a ne od zaraza. Za razliku od prije stotinjak godina, danas se ne umire od kuge nego od srčanih oboljenja ili moždanog udara i jasno je da farmaceutske tvrtke razvijaju one lijekove za kojima postoji potražnja i na kojima se može zaraditi. S druge strane, virusna oboljenja još postoje i postojat će dok je čovječanstva. Neophodno je razvijati lijekove protiv zaraznih bolesti, a njihov razvoj je najlakše financirati kada se stvori globalna psihoza. Tada političari, pod pritiskom javnosti, otvaraju fondove i daju novac za razvoj lijekova koje inače nikada ne bi financirali – kaže jedan poznati hrvatski epidemiolog koji je tražio da ostane anoniman.
Da ta tvrdnja ima osnove pokazuje i podatak da se danas više novca izdvaja za pronalaženje sredstva protiv ćelavosti ili lijeka protiv erektilne disfunkcije nego lijekova protiv zaraznih oboljenja.
Gubitke plaća turizam
Naravno, ovakav specifičan način “privlačenja investicija” u farmaceutsku industriju nerijetko košta. U ovome trenutku gospodarstva Gvineje, Liberije i Sijera Leonea na koljenima su jer se ljudi jednostavno boje pomoliti glavu iz kuće kako ne bi naletjeli na nekog bolesnika. Tijekom epidemije SARS-a 2003. godine zračni prijevoznici zabilježili su 80-postotno smanjenje broja putnika na letovima u jugoistočnu Aziju, čak su i Rolling Stonesi otkazali veliki koncert koji su, u sklopu svjetske turneje, trebali tada održati u Hong Kongu.
– Procjene govore da je ekonomska šteta prouzrokovana epidemijom SARS-a iznosila oko 50 milijardi dolara. Po svome obujmu, ta je epidemija bila slična današnjoj epidemiji ebole, umrlo je oko 500 ljudi, nekoliko tisuća ih je oboljelo. Kolike će štete biti sada, tek ćemo vidjeti – kaže hrvatski ekonomist dr. Ante Babić.
Po njegovim riječima, najveće štete u takvim okolnostima trpe industrije turizma i transporta. Ovaj put ceh najvećim će dijelom platiti gospodarstva zemalja zapadne Afrike koje, izuzevši Nigeriju, pripadaju među najsiromašnije na svijetu. Šteta će, prema svemu sudeći, biti nešto manja jer se u Sijera Leone ili Gvineju ne ide na safari, to nisu turistička odredišta. Nigerija pak veće štete neće imati jer njezin glavni prihod dolazi od nafte. A crpljenje nafte i naftne kompanije ne zaustavljaju ni rat, ni glad pa ni svjetska panika od moguće epidemije ebole.
nista lose u tome da se (recimo) smanji populacija na trecinu sadasnje? Ipak... puno nas je...