Učenje napamet, ne poticanje razmišljanja i logičkog zaključivanja djece najveće su mane obrazovnog sustava – kako osnovnoškolskog tako i srednjoškolskog. Stavovi su to većine sudionika koji su sudjelovali u velikom istraživanju o školstvu, predmetima i učenju koje je proveo portal EduCentar na ukupno 400 ispitanika.
Dapače, čak 61 posto ispitanih smatra da nam je obrazovna reforma nužna, a njih 50 posto drži da su pojedini predmeti koje učenici uče na nastavi potpuno pogrešni.
Spolni odgoj za srednjoškolce
Ispitanici bi tako, rado, u škole dodali nove predmete – i to one koje bi svrstali na listu obveznih, dok tek 14 posto ispitanih smatra kako je školska satnica preopsežna. Tako bi među tim obveznim predmetima u osnovne škole roditelji učenika, njih 60 posto rado dodali predmete poput bontona i digitalne pismenosti, a na listu izbornih predmeta uvrstili bi domaćinstvo. Financijska pismenost i poslovna komunikacija, smatraju ispitanici, nisu gradivo koje bi trebali učiti osnovnoškolci.
Domaćinstvo bi sudionici provedena istraživanja rado uvrstili i na listu izbornih predmeta u srednjoj školi, a među obveznim, potpuno novim predmetima, srednjoškolcima bi ponudili (60 posto ispitanih) digitalnu pismenost, financijsku pismenost te spolni odgoj.
Vjeronauk kao izborni
Većina ispitanika (54 posto) smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni i u osnovnoj i u srednjoj školi, dok bi informatika trebala biti obvezni predmet u osnovnoj (80 posto) i srednjoj školi (77 posto). Informatiku kao predmet iz škola izbacilo bi 1 posto ispitanika, dok bi vjeronauk iz osnovnih škola izbacilo 32 posto ispitanika.
Polovica ispitanih smatra kako je danas djeci znatno teže u školi nego što je to bilo prijašnjim generacijama, dok dvije trećine ispitanika smatraju da je nastavnicima u školi danas teže nego nekada.
– Razmaženu, bahatu i sebičnu djecu treba učiti bontonu i razgovarati s njihovim roditeljima, ipak se navike stječu kod kuće – jedan je od komentara ispitanika.
S obzirom na sve veću prisutnost mobitela, tableta i računala te njihovu upotrebu u svakodnevnom životu, većina (84%) smatra da njihovo korištenje u razumnoj mjeri može pomoći u učenju, ali pretjerana upotreba tehnologija može i odmoći. Tek osam posto ispitanika smatra da tehnologija negativno utječe na učenje jer smanjuje pozornost i koncentraciju, dok je isti postotak mišljenja da tehnologije pozitivno utječu na učenje zbog edukativnih sadržaja i igrica.
Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Jedina preostala stvar koja djecu uči istinskim nepatvorenim ljudskim vrijednostima jeste vjeronauk. Ako ni zbog koga drugog onda bar radi sebe čovjek bi trebao slati djecu na vjeronauk. To je trenutačno najbolje ulaganje i za roditelja i za djete.