Egipćani, Alžirci, Libijci, ali i Hrvati uskoro bi se mogli voziti u gradskim i prigradskim autobusima koji će biti proizvedeni - u Šibeniku. Na tu je zamisao došao Stipe Protega iz Šibenika, nakon duljeg razmišljanja kako izaći iz recesije.
- Dosad sam se bavio proizvodnjom kamionskih nadogradnji. S obzirom na to da je ta djelatnost ušla u krizu, tražili smo druge načine da pokušamo spasiti posao te smo došli na ideju za proizvodnju novih autobusa u Šibeniku. To je projekt koji će možda povećati broj radnih mjesta u županiji te pomoći i drugim kooperantima koji nam se priključe. Inače, vrijednost izgradnje prototipa financijski je teška oko 3,5 milijuna kuna, a cjeloviti projekt ''do proizvodnje" stajao bi oko 14 milijuna kuna - otkriva ambiciozni Protega.
Kako nadalje objašnjava, riječ je o vozilima koja bi služila u gradskom i prigradskom javnom prijevozu, a otkriva i neke osnovne konstrukcijske značajke.
- Riječ je o jednome narodnom autobusu, njegova tehnologija temeljena je na proizvodnji iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Maksimalno izbjegavamo ugrađivanje elektroničkih komponenti koje stvaraju probleme pri održavanju vozila u prijevozu. Samim time naš proizvod ima svoje tržište: zemlje Afrike, kao što su Libija, Alžir, Egipat, jer se tamo traže i kupuju pojednostavljeni proizvodi. Osim toga, imamo i tržište u Hrvatskoj, prosjek starosti ukupno 5046 autobusa je 12 godina, što je daleko ispod prosjeka Europske unije.
Analiza je pokazala da je više od 800 autobusa potrebno u Hrvatskoj, a samo Šibeniku njih 15 - iznosi Protega statističke podatke koji se tiču autobusa. Želeći da njegov budući biznis pomogne rodnom kraju, Protega namjerava proizvodnju autobusa u najvećem dijelu smjestiti na šibenskom području.
- Primjerice, sva potrebna stakla proizvodila bi se u Šibeniku. Nažalost motor, transmisiju, podvozje i pogonske dijelove moramo uvoziti izvana, iz
Njemačke, ali ćemo svakako u dogledno vrijeme tražiti u Hrvatskoj tvrtku koja bi to mogla proizvesti - nada se Stipe Protega. Već jutros sastaje se sa stručnjacima na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, odakle kreće postupak za ishodovanje certifikata potrebnih za proizvodnju, kaže. Tzv. nulti autobus izgradit će se u radionici u Dubravi kod Šibenika, nakon čega će se mora certificirati na institutu u Münchenu. A onda slijedi dogovor s poslovnim bankama i proizvodnja može
početi, drži Protega.
- Broj zaposlenih bio bi proporcionalan godišnjoj proizvodnji autobusa, pa bi 50 ljudi izradilo jednak broj autobusa. Inače u Srbiji postoje četiri tvornice autobusa koje sve rade i posluju, neke za Nigeriju, neke za Nizozemsku. U Hrvatskoj nema tvornice autobusa: autoindustrija je uništena. Zato smo mi dali autobusu ime Dubrava. Prvi prototip trebao bi biti gotov na proljeće 2011. godine. U svijetu se proizvodi oko 120 tisuća autobusa godišnje, od toga polovicu proizvedu Kinezi, a 30 tisuća Brazil - objašnjava stanje na svjetskom tržištu autobusa.
Dakako, ima onih koji su s oduševljenjem dočekali njegovu poslovnu zamisao, no ima i značajan broj onih koji na tu ideju gledaju s podsmijehom, kako to obično biva.
- Svjestan sam toga da će se mnogi narugati ovome što sam zamislio, no na to sam bio spreman. Inače, u Vladi Republike Hrvatske stalno viču da nema projekata. Evo, ima projekata. A ja se mogu samo poslužiti dvjema latinskim poslovicama: "Iz krize se ne izlazi na koljenima" te "Sreća prati hrabre" - zaključuje Protega.
Poslovna zamisao
Egipćani i Alžirci vozit će se autobusima iz - Šibenika?
Bila bi to neka vrsta "narodnog autobusa" bez suvišne elektronike, koji bi poslužio u gradskom i međugradskom prijevozu u zemljama Afrike, ali i u Hrvatskoj, smatra Protega
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
