Kako bi sačuvala mora i morske plaže od onečišćenja, Europska komisija predložila je jučer zabranu niza plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu: plastičnih štapića za uši, plastičnih pribora za jelo, slamki, držača za balone i sličnog. Za niz drugih proizvoda, među ostalim i sav ribolovni alat koji sadrži plastiku, Komisija ne predlaže zabranu, ali predlaže mjere koje će natjerati proizvođače da brinu o tome gdje njihov proizvod završava kad se izgubi u ribolovu ili bude odbačen kao otpad.
Prema istraživanjima, čak 70 posto morskog otpada u Europi čine upravo ribolovni alat i tih deset vrsta plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, na koja se Komisija fokusirala u svom prijedlogu.
- Plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo koristiti odgovornije. Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog ni s ekološkog gledišta, a današnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative - rekao je Jyrki Katainen, potpredsjednik EK zadužen za rast i konkurentnost. - Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost - dodao je.
O prijedlogu još moraju raspraviti i odlučiti države članice kroz Vijeće EU, kao i zastupnici u Europskom parlamentu. No, ideja čitavog pristupa je da se pomogne europskoj industriji da stvori nove proizvode koji neće biti toliko štetni za okoliš.
- Veću odgovornost stavljamo na pleća onih koji proizvode plastični proizvod za jednokratnu uporabu. Tako stvaramo pozitivniju dinamiku - rekao je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, priznajući da će prijedlog stvoriti dodatne troškove u proizvodnji za neke kompanije, pa kroz to možda i otpuštanje nekih radnika, ali naglašavajući da će korist za potrošače i za okoliš biti daleko veća od troškova. Komisija je izračunala da će potrošači zbog novih pravila uštedjeti 6,5 milijardi eura, da će se izbjeći emisija 3,4 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida, te izbjeći štete po okoliš koje bi do 2030. rezultirale troškovima u visini 22 milijarde eura.
Komentirajući taj prijedlog Komisije iz svoje perspektive europarlamentarke i iz perspektive hrvatske obale Jadranskog mora, Dubravka Šuica kaže da bi Hrvatska trebala posebno inzistirati da se Albanija, pri otvaranju svojih pregovora s EU i pregovaračkog poglavlja o okolišu, obveže na što skorije poštivanje europskih propisa koji će smanjiti zagađenje Jadranskog mora iz te zemlje. Nerijetko se, naime, pojavljuju izvješća o plastičnom otpadu koji iz Albanije dolazi do dubrovačkih i drugih plaža na hrvatskoj obali Jadrana, a Šuica kaže kako su joj nedavno javili da je na Kornatima uočena veća količina plastičnog otpada koji, sudeći po oznakama, potječe čak iz Grčke.
U svim morima svijeta plastika čini čak 85 posto morskog otpada. Komisija želi da Europa bude korak ispred svih drugih u rješavanju ovog problema koji ima globalne implikacije. Zabrana se uvodi za proizvode za koje postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative. A za one za koje takve alternative zasad nema, naglasak će biti na ograničavanju upotrebe, jasnijim obvezama za proizvođače u smislu zbrinjavanja i čišćenja, te na označavanju proizvoda oznakama iz kojih će potrošaču biti jasnija štetnost za okoliš.
- Puno toga ovisi o reakciji naših građana na ovaj prijedlog. O ponašanju potrošača - smatra Frans Timmermans.
Pogledajte i galeriju: Plaže jadranskih otoka zatrpane su plastikom
Kruh dolazi zapakiran u plastičnim vrećicama, razna jela isto od salata gljiva itd. Kupim na primjer neki alat kao Kompresor u kutiji ima desetka komada plastičnih vrećica. Ne znam zašto moraju pakirati u plastičnu vrećicu uputu za korištenje?