PET plastika

Hoće li ovo otkriće napokon riješiti problem zagađenja plastikom?

plastika
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
18.04.2018.
u 08:15

Znanstvenici u Britaniji i SAD-u objavili su da su poboljšali učinkovitost enzima koji razgrađuje plastiku koji bi u budućnosti mogao pomoći u borbi protiv zagađenja plastikom

Znanstvenici u Britaniji i SAD-u objavili su da su poboljšali učinkovitost enzima koji razgrađuje plastiku koji bi u budućnosti mogao pomoći u borbi protiv zagađenja plastikom.

Enzim o kojem je riječ može razgraditi PET plastiku (polietilen tereftalat), vrstu plastike patentiranu 1940-ih koju se koristi za proizvodnju milijuna tona plastičnih boca. PET plastika može u okolišu ostati stotinama godina.

Za otkriće su zaslužni znanstvenici britanskog Sveučilišta u Portsmouthu i Nacionalnom laboratoriju za obnovljivu energiju američkog Ministarstva energetike koji su proučavali strukturu jednog prirodnog enzima za koji se vjeruje da je evoluirao u centru za recikliranje otpada u Japanu.

Otkrivši da taj enzim pomaže jednoj vrsti bakterija da razgradi ili 'probavi' PET plastiku, znanstvenici su odlučili malo ga izmijeniti dodavši mu neke aminokiseline, rekao je John McGeehan, profesor u Portsmouthu koji je bio jedan od voditelja istraživanja. Enzim je zahvaljujući tome brže razgrađivao plastiku.

"Stvorili smo poboljšanu verziju enzima, bolju od prirodne", rekao je McGeehan. "To je doista uzbudljivo jer znači da postoji potencijal daljnje optimizacije enzima."

"Doista je moguće da ćemo u godinama koje dolaze imati industrijski izvediv proces pretvaranja PET-a i možda i druge plastike u njihove originalne sastavne elemente kako bi ih se moglo reciklirati na održiv način", rekao je McGeehan.

Neovisni znanstvenici koji nisu sudjelovali u ovom istraživanju kažu da su ti rezultati zanimljivi, ali i upozoravaju da je razvoj tog enzima kao potencijalnog rješenja za zagađenje još u ranoj fazi.

Članak je objavljen u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Komentara 9

DU
Deleted user
08:38 18.04.2018.

......i onda te bakterije ispustite u more pa nastradaju plastični čamci , podvodni kablovi itd.

Avatar nemam-pojm@
nemam-pojm@
08:46 18.04.2018.

Mungos je bio riješenje za zmije na otocima, danas kad nema zmija jede šta stigne. Kad počisti plastiku (boce, čamce,tel.kablove,plutače) može preć na nešto jestivije

DU
Deleted user
09:13 18.04.2018.

Britanski znanstvenici su tvrdili, a vlada prihvatila, da je brašno od kostiju dobra hrana za krave, pa su krave poludjele. Ne znam niti jednoga seljaka, uključujući sebe, kojemu bi takva glupost pala na pamet. Britanac koji je konstruirao Titanic tvrdio je da je nepotopiv (iako je od čelika, a čelik tone), pa je na kapetana Smitha (zadnje putovanje pred mirovinu) napravljen neizdrživ pritisak da umjesto po loksodromi (južnija ruta), zaplovi prema New Yorku po ortodromi (sjevernija ruta) kojom se ulazi u područje santa leda što je kapetan Smith znao, ali trebalo je stići u NY u rekordnom vremenu, a brod je nepotopiv, pa zašto ne kroz sante leda. Od jada i tuge, kapetan Smith je pošao na dno mora s brodom. Kakvo li sada iznenađenje spremanju britanski znanstvenici, nadam se da nećemo i mi na dno mora.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije