Dvadeset godina nakon što je u nuklearnoj elektrani u Černobilu
eksplodirao reaktor, taj se ukrajinski grad i njegova šira okolina još
oporavljaju od posljedica te najteže katastrofe u povijesti civilnog
korištenja nuklearne energije.
Užasnim posljedicama zračenja izloženo je bilo najmanje sedam milijuna
ljudi, od kojih je do 30.000 umrlo, a još bi ih toliko moglo umrijeti
od posljedica radijacije. Deseci tisuća ljudi i dalje su raseljeni,
milijuni i dalje žive na ozračenu prostoru, život je generacijama
uništen, a bolesni se osjećaju izdanima. Katastrofa je počela
ispitivanjem sustava hlađenja u Černobilu, simbolu energetske
budućnosti propalog komunističkog imperija.
Toga kobnog 26. travnja 1986. završilo je ni minutu kasnije, jer je
sustav otkazao, a tri godine star reaktor eksplodirao je i u atmosferu
su počele istjecati radioaktivne tvari šireći se isprva, zbog
sjeverozapadnog vjetra, prema susjednoj Bjelorusiji, a zatim i na
područje Ukrajine i Rusije... Godinama poslije ostala je opasnost
nuklearnog holokausta, unatoč prestanku hladnog rata. Na ruševinama
komunizma nastali su etnički sukobi, a terorizam i vjerski ekstremizam
prijete svjetskim ratom.
Ekološka svijest nije se razvila do točke kad bi s optimizmom mogli
gledati u budućnost, svijet nije postao bolje mjesto za život.
Godišnjicu Černobila obilježava i prijetnja uporabe nuklearnog oružja u
Iranu, a sigurnosne i tajne službe upozoravaju da teroristi mogu doći
do opasnog atomskog arsenala. Vlasti u Bosni i Hercegovini, istodobno,
još nisu dovoljno spremne podržati napore za očuvanje našeg zraka i
zemlje.
Rasprodaju se energetski resursi, a rijeke postaju žrtve prljavih
tehnologija. Političke igre korumpiranih dužnosnika imat će kobne
posljedice za nove generacija ako se ne ostvari program planiranja
ekološke budućnosti BiH. Užasni primjer Černobila i ponašanja
sovjetskih vlasti opomena su za sve.
SUBOTOM UJUTRO