Tjedan financijske pismenosti nije samo konferencija, on je već od prvog dana pokret – mjesto gdje se znanje i iskustvo stapaju u snažne poruke o važnosti financijske edukacije. Tim je riječima otvorena 3. Regionalna konferencija financijske pismenosti, koja je okupila vodeće stručnjake, kreatore politika, financijske edukatore, poduzetnike i druge javne osobe s ciljem podizanja svijesti o odgovornom upravljanju novcem.
Konferenciju je službeno otvorila prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, naglasivši kako financijska pismenost nije samo skup informacija, već alat koji građanima omogućuje sigurniju i kvalitetniju budućnost. "Naša je odgovornost educirati i omogućiti pristup znanju koje može promijeniti živote. Financijska pismenost ne smije biti privilegija, ona mora postati dostupna svima", poručila je dekanica.
Uz dekanicu, uvodne govore održali su i Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova, koji je istaknuo predanost svoje institucije edukaciji građana te činjenicu da je u okviru ovog projekta sudjelovalo već više od 2500 građana. “Posebno me veseli što smo i ove godine okupili stručnjake iz različitih sektora koji su kroz inspirativna predavanja i panel rasprave podijelili svoja bogata iskustva i praktična znanja. Vjerujem kako će ova konferencija postati trajna platforma za promicanje financijske pismenosti u regiji.”, rekao je Šumanović.
Sudionicima se obratila i izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić, organizatorica Tjedna financijske pismenosti koja je istaknula “S ponosom mogu reći da sam sudjelovala na brojnim konferencijama, ali atmosfera koju stvara ovaj događaj zaista je posebna – spoj vrhunskih predavača, aktualnih tema i prilike za konkretne razgovore o izazovima i rješenjima.”
Snažnu poruku s govornice poslao je i Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija, istaknuvši da financijska pismenost raste i kako je u posljednjih 7 godina narasla za gotovo 7 postotnih bodova, ali da još uvijek postoji značajan prostor za napredak. "Hrvatska je druga u EU po ulaganju u kripto imovinu, no moramo se zapitati – koliko građani zaista razumiju rizike?", rekao je Primorac, dodajući kako je nužno osnažiti regulativu i edukaciju kako bi građani donosili bolje financijske odluke. Također, istaknuo je kako su društveni mediji glavni izvor političkih i društvenih tema za mlađe ispitanike što može biti problem obzirom na prisutnost dezinformacija i lažnih vijesti.
Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, osvrnuo se na zabrinjavajući trend rasta gotovinskih kredita, naglasivši kako su u posljednje tri godine prosječni iznosi porasli sa 7.500 na 8.500 eura. "Zaduženost kućanstava u Hrvatskoj niža je od europskog prosjeka, ali trendovi su zabrinjavajući. Upravo zato, HNB je donio Odluku o kriterijima kreditiranja koja će stupiti na snagu 1. srpnja 2025. Sukladno toj Odluci, maksimalni omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka bit će 45% za stambene i 40% za nestambene kredite, a omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine ograničit će se na 90%”, rekao je Vujčić.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, upozorio na sve veću izloženost financijskim prevarama te naglasio kako „Financijsko opismenjavanje nije samo zadatak regulatora i institucija poput Hanfe, HNB-a i Ministarstva financija. Ključno je da se u proces aktivno uključe i obrazovne institucije, ali i mediji, koji imaju značajnu ulogu u podizanju svijesti građana.“
Posebnu pažnju izazvalo je istraživanje o financijskim navikama građana Hrvatske, koje je predstavila Petra Bašić Jantolić iz Addiko banke. Rezultati su pokazali da čak 71% građana osjeća sram ili zavist kada je riječ o novcu, a 38% partnera nije upoznato s financijskom situacijom svog supružnika prije početka zajedničkog života. "Ako ne razgovaramo o novcu, ne možemo njime ni upravljati na pravi način", zaključila je Bašić Jantolić.
Na konferenciji su održane i tri panel-rasprave koje su okupile vodeće stručnjake iz financijske industrije, gospodarstva i poduzetništva. Na panelu Globalni trendovi, lokalni izazovi: Kako ekonomski čimbenici, AI i tehnologija oblikuju naše novčanike, Luka Babić, član Uprave iz Croatia osiguranja, Boris Drilo, član Uprave iz Hrvatskog Telekoma, ekonomski analitičar Damir Novotny, Zoran Stanković, član Uprave iz Atlantic Grupe i Renata Vujasinović, country managerica iz Visa Europe raspravljali su o transformaciji financijskog sektora u digitalnom dobu.
Babić je istaknuo kako je konferencija izvrsna prilika za konstruktivnu raspravu o utjecaju globalnih i lokalnih trendova na digitalizaciju i inovacije u svim sektorima, pa tako i u osigurateljnom sektoru u Hrvatskoj i regiji. “Kako bi se dodatno približili razvijenim zapadnim tržištima, važno je da se prilikom razvoja proizvoda prepoznaju trendovi i potrebe tržišta. Tako je primjerice razvijeno Cyber osiguranje kojim kao prvo osiguravajuće društvo u Hrvatskoj poduzetnicima pružamo financijsku i operativnu podršku u rješavanju posljedica cyber napada koji su u stalnom porastu.'', izjavio je.
Zoran Stanković je naglasio neophodnost kvalitetnog korporativnog upravljanja, ali i opreza koji je neophodan zbog potencijalne zlouporabe ili pogrešne uporabe tehnologije. “Vjerujem da su sudionici konferencije, a ponajprije studenti, dobili relevantne informacije koje će im pomoći kako u studiranju tako i u razvoju poslovnih karijera.“, rekao je Stanković. Vujasinović je naglasila da je Visa predana unaprjeđenju financijske pismenosti. “Kroz edukaciju i tehnologiju, nastojimo osnažiti ljude da donose informirane financijske odluke i grade sigurniju budućnost. Vjerujemo da financijska pismenost nije samo temelj osobne sigurnosti, već i ključan pokretač gospodarskog rasta”, izjavila je. Drilo je podijelio uvide o utjecaju umjetne inteligencije na transformaciju poslovanja te predstavio svoje viđenje ESG pristupa usmjerenog na održivost i energetsku učinkovitost. Novotny se osvrnuo na utjecaj Trumpove politike na Europu i zaključio “Moramo se naviknuti na nestabilnost, a ne na stabilnost i moramo se naviknuti da će biti inflacije te da će veliki ekonomski igrači poput Kine i SAD-a igrati igre koje nisu nužno u korist Europe” .
Panel Od umjetnika do poduzetnika: Financijska pismenost ključ uspjeha za sve donio je inspirativne priče poduzetnika i kreativaca, među kojima su bili Pamela Badžek, influencerica i vlasnica brenda August Studio, poslovna savjetnica Kristina Ercegović, Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave iz GRAWE Hrvatska, likovni umjetnik Stjepan Šandrk i sportski direktor Igor Vori. Na panelu se raspravljalo o financijskim problemima s kojima se susreću različite profesije, poput nestabilnih prihoda, kao i o potrebi za financijskim obrazovanjem.
Šandrk se osvrnuo na monetizaciju umjetnosti i istaknuo kako bi svaki umjetnik trebao biti barem u jednakoj mjeri i poduzetnik – osobito u današnje vrijeme. "Ne mislim da bismo se svi trebali komercijalizirati ili podilaziti publici, ali dobro vođena karijera otvara put slobodi, osobnom rastu i gotovo neograničenim mogućnostima", rekao je. Komentirao je utjecaj tehnologije na umjetnost i istaknuo da tehnologija nije samo omogućila umjetnicima da komad digitalne umjetnosti – bilo da je riječ o slici, zvuku ili videu – upakiraju u token kojim se trguje. Ona donosi daleko širu perspektivu: mogućnost digitalizacije i stavljanja na tržište svega što se može zapisati kao pametni ugovor upakiran u token. "Na pamet mi padaju katastar, izdavanje osobnih digitalnih dokumenata, ugovori o osiguranju, ulaznice, intelektualno vlasništvo svih vrsta, rezervacije, digitalni kolekcionarski predmeti", naveo je Šandrk, ukazujući na potencijal koji daleko nadilazi svijet umjetnosti. “Već sada svjedočimo umjetničkim kolekcijama NFT sličica kojima se trguje ne samo na digitalnim burzama, već i preko renomiranih aukcijskih kuća poput Sotheby’sa i Christie’sa. U budućnosti vidim tokenizirane umjetnine, certifikate za svaku umjetninu na blockchainu i digitalizaciju svih burzi", zaključio je Šandrk, naglašavajući da bi blockchain tehnologija mogla donijeti revoluciju u način na koji razmišljamo o vlasništvu i trgovanju.
Ercegović je govorila o važnosti financijske edukacije za poduzetnike i naglasila kako je i najveći problem pretvorba financijskog znanja u odgovorno financijsko ponašanje. Poručila je svim poduzetnicima da se educiraju i vjeruju u sebe. Badžek je istaknula ključnu ulogu društvenih mreža u razvoju poslovnih pothvata. Naglasila je da su za velik broj influencera društvene mreže prirodan most prema poduzetništvu, no pritom je istaknula jedan presudan uvjet – povjerenje publike. "Poduzetnički pothvat logičan je korak za mnoge influencere, ali samo ako iza sebe imaju publiku koja im vjeruje. Da biste to postigli, morate svoj influencerski posao raditi odgovorno. Kada imate publiku koja vas voli i vjeruje vam, onda će voljeti i ono što radite te vjerovati da je proizvod koji nudite zaista kvalitetan", poručila je Badžek.
Vori je podijelio s publikom svoje iskustvo kada je proveo 10 mjeseci bez prihoda te istaknuo kako je financijska edukacija osim zbog neizvjesnosti prihoda nužna za profesionalne sportaše jer često raspolažu s velikim količinama novca, koje ne znaju gdje usmjeriti pa najčešće kupuju nekretnine jer im se one čine kao opcija koju najbolje poznaju. Kapetanović je naglasila kako se, bez obzira na profesiju, svi suočavamo s nepredvidivim situacijama. “U takvim trenucima osiguranje osigurava kontinuitet i financijsku stabilnost", poručila je. Posebno je upozorila na čestu zabludu da je osiguranje potrebno tek kad se dogodi nepredviđena situacija. "Tada je već kasno. Osiguranje je jedini financijski alat koji morate imati prije nego što vam zatreba", istaknula je.
Održiva potrošnja i potrošačke navike bili su u fokusu panela Između luksuza i minimalizma: Put prema održivoj potrošnji, gdje su svoja razmišljanja podijelili dizajnerica i vlasnica brenda Krie design, Kristina Burja, arhitekt i suosnivač studija 3LHD, Marko Dabrović, Ana Ruža Jurman, managerica za brend Porsche iz Porsche Inter Auto, Ivanka Mabić Gagić, izvršna direktorica iz Aleph Croatia.
Ana Ruža Jurman istaknula je kako održivost danas nije izbor. “To je zadatak i cilj pogotovo kada razgovaramo o globalnim kompanijama.” Postavila je pitanje ‘Što zapravo proizvod čini luksuznim?’ i navela kako je dugotrajnost proizvoda upravo jedno od najvažnijih obilježja. “Porsche postoji preko 75 godina, a 70% naših vozila i dalje je na cesti. Ti proizvodi su trajni i mi vas ne potičemo na kupnju novog vozila već na održavanje postojećeg i da je ono s vama kroz generacije.” Također, u kontekstu donošenja održivijih potrošačkih odluka osvrnula se na nužnost dodatne edukacije stanovništva u vidu elektromobilnosti, te istaknula kako Porsche aktivno radi na tome, kao i na dodatnim ulaganjima u samu infrastrukturu.
Kristina Burja govorila je o tome kako je održivost posljednjih godina ušla u modu, međutim kako ni to nije dovoljno obzirom da je tekstilna industrija i dalje 3. najveći zagađivač na svijetu. “Mi smo ti koji kreiramo potrošnju, mi smo ti koji kreiramo potražnju. Promjena potrošačkog mindseta može se postići, ali to treba pratiti i razvoj zakonodavstva koje će reći ‘Sada je dosta’ kao što je to bilo u slučaju duhanskih proizvoda.” Ivanka Mabić Gagić osvrnula se na digitalno oglašavanje i rekla kako je ono na razini EU posljednjih godina značajno postroženo i kako korisnik danas na društvenim mrežama ima puno više snage nego što je imao prije. Spomenula je i promjenu u navikama i ponašanju Gen Z generacije; “Nove generacije imaju nove vrijednosti kao što je ekonomičnost i fleksibilnost i nemaju tako izraženu potrebu da posjeduju stvari; niti stanove niti aute, kao ranije generacije. Vjerujem da će razvojem AI-a mijenjati potrebe i način na koji živimo i vjerujem kako regulatorni sustav i zakonodavstvo bude poticalo cirkularnu ekonomiju da će nastajati mnoge platforme koje će nuditi mogućnost kupnje secondhand proizvoda i preprodaje, od fashiona do mobitela i gadgeta.” Dabrović je govorio je o donošenju održivih potrošačkih odluka iz perspektive rješavanja stambenog pitanja. “Gradi se nevjerojatna količina građevina koje ne trebamo, jer su ljudi odlučili štedjeti u nekretninama. U Zagrebu postoji preko 50 000 praznih stanova, a broj takvih stanova u cijeloj Hrvatskoj je puta 10. Koliko je samo stanova na obali koji su tokom zime potpuno prazni.” “Kao društvo razvijamo se u potpuno neodrživom smjeru.”, zaključio je Dabrović.
Konferencija nije bila samo mjesto diskusije, već i inspiracije. Financijska edukacija ne prestaje na ovakvim događanjima – ona mora postati trajni proces. Pitanje nije "Trebamo li znati više o novcu?", već "Možemo li si priuštiti da ne znamo?". Ako je suditi prema interesu i odazivu – odgovor je jasan. Financijska pismenost više nije opcija, ona je nužnost.
