Svjetski dan klimatskih promjena obilježava se 4. studenog, a s obzirom na to HRT je u svojoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" ugostila Lidiju Srnec, voditeljicu Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a. Ona je istaknula kako je 2023. godina bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja.
- Bila je toplija blizu površine tla za 1,45 globalno. U Europi je taj porast bio još veći. S obzirom na to da temperatura raste, atmosfera može sadržavati više vlage i onda samim time ima i više energije. A znamo da je energija sačuvani oblik koji se mijenja iz jednog oblika u drugi. Kad imate više energije, onda dolazi do intenzivnih i ekstremnih vremenskih pojava. Tako da se i velike oborine mogu pripisati klimatskim promjenama - pojasnila je za HRT.
Branka Slavica, dopisnica HRT-a iz Washingtona, kazala je kako "Amerikance uragani često iznenade, iako postoji savezna služba obavještavanja".
- Dobijete na mobitel informaciju, nekoliko dana prije, da se sprema nevrijeme, tako da ja ne znam zašto ljudi ne odlaze na vrijeme nakon upozorenja. Neki kažu da do nekih ljudi poruke ne dopiru. Možda zato što žive u ruralnim područjima. Neki ne žele napustiti svoje domove - rekla je.
VEZANI ČLANCI:
- Šteta nakon Miltona je velika. Još uvijek se prikupljaju podaci o štetama. Na svu sreću, broj stradalih je manji no što se očekivalo. Prije Miltona uragan Helen je nanio veliku štetu - 200 ljudi je poginulo, 47 milijardi materijalne štete. Dakle, klimatske promjene su nešto s čime se Amerika suočava. Nije to nešto čega nije bilo prije, ali ne u ovolikom opsegu - istaknula je Slavica.
Što se tiče razornih poplava u Španjolskoj, Srnec je kazala kako je cijeli sustav bio prognoziran nekoliko dana unaprijed. Ističe kako će s globalnim zatopljenjem ekstremni vremenski događaji biti sve ekstremniji, češći, i intenzivniji. Dodaje kako je ljeto bilo vrlo toplo, zemlja je suha, a ako je to u području gdje nema puno stabala i travnjaka, zemlja ne može upiti toliku količinu oborine.
- I sami sustavi koje mi gradimo jednostavno nisu spremni prihvatiti toliko ekstremne količine oborine. I tu onda dolazi još do dodatnih problema - pojasnila je Srnec i kaže kako je Hrvatska svjesna klimatskih promjena, meteorolozi rade na istraživanju te teme, rade i simulacije.
- Izrađena je strategija za klimatske promjene do 2040. s osvrtom do 2070. i u toj strategiji su upravo razmatrani svi sektori kako bi se na njih eventualno moglo odraziti klimatske promjene. Tako da postoje nacrti različitih studija i dokumenti po kojima bi trebalo postupiti. Ono što je cilj Europe, a i Hrvatske, jest smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Jedan dio je kako se boriti s klimatskim promjenama, a drugi dio je prilagodba, koja je vrlo važna, istaknula je.
Više sličnih tema potražite na portalu Rezolucije Zemlja!
>>Među žrtvama poplave u Španjolskoj je i jedan nogometaš, imao je 28 godina>>
