- Ekstremni vremenski uvjeti pogađaju Europu
- Rumunjska, Poljska, Austrija i Češka su među najteže pogođenima poplavama. Poginula je najmanje 21 osoba
- Požari bukte u Portugalu gdje je poginulo šestero ljudi
Tijek događaja:
14:50 - Austrijski kancelar, narodnjak (ÖVP) Karl Nehammer i potkancelar Werner Kogler iz Zelenih, danas su na konferenciji za medije izvijestili javnost da je Vlada donijela odluku o povećanju sredstava u Fondu za katastrofe na milijardu eura.
14:10 - Ogromne poplave koje su zahvatile dijelove Europe nisu anomalija, već norma budućnosti kontinenta, a članice Europske unije moraju postići „suradnju bez presedana” kako bi u budućnosti bile spremnije na takve katastrofe, rekao je u srijedu povjerenik Europske komisije za izvanredne situacije Janez Lenarčič.
„Ekstremi kojima smo nekad svjedočili jednom u životu sad se događaju gotovo svake godine”, rekao je Lenarčič u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tijekom rasprave koja je ubačena u termin u kojem je mađarski premijer Viktor Orban trebao predstaviti predsjedanje njegove države EU-om, što je odgodio zbog poplava i u njegovoj zemlji. Slovenski povjerenik rekao je da su posljedice klimatskih promjena postali svakodnevica stanovnika Europe, kontinenta koji se zagrijava brže od drugih, te da ovakve „tragedije nisu anomalija već norma naše zajedničke budućnosti”.
Lenarčič je rekao da EU već ima mehanizme za odgovore na takve situacije, poput Copernicusovog sustava ranog upozoravanja na poplave, koji je u proteklim danima poslao stotinu tisuća upozorenja, no da se razvijaju novi alati. „Moramo se ujediniti, postići suradnju bez presedana”, rekao je povjerenik iz Slovenije koja je prošle godine i sama doživjela razorne poplave koje su odnijele četiri života. Naglasio je da se protiv tih katastrofa države ne mogu boriti same te da se treba uspostaviti prekogranična otpornost i zajedničko upravljanje vodenim tokovima. Upozorio je da je trošak nedjelovanja puno viši od ulaganja u otpornost za buduće katastrofe. "Prosječna cijena katastrofa osamdesetih bila je osam milijardi eura godišnje. Nedavno, 2021. i 2022. godine, šteta je premašila 50 milijardi eura godišnje, što znači da je cijena nečinjenja daleko veća od cijene (preventivne) akcije", rekao je.
Europska komisija će sada koristiti sve alate da pruži pomoć zahvaćenim državama, od pumpanja vode, slanja ronioca i timova za potrage, do donacija pročišćivača vode, skloništa i brodova te drugih načina pomoći, najavio je Lenarčič.
Europarlamentarci su nakon njegovog obraćanja pozvali na hitno djelovanje i osiguravanje sredstava za izgradnju infrastrukture ključne za otpornost. Dio zastupnika, očekivano prema njihovim ideološkim linijama, negirao je postojanje klimatskih promjena te optuživao zelene politike za ove katastrofe. U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik zelenih Gordan Bosanac koji je pozdravio činjenicu da je većina zastupnika, osim onih koji šalju „otrovne strelice” te su „manipulativni” prema zelenoj tranziciji i nužnosti borbe protiv klimatskih promjena, sada svjesna razornosti klimatskih promjena. „Volio bih da se u budućnosti, kad ćemo pričati o budućnosti poljoprivrede, energetike, stanovanja u Europi, sjetimo ove rasprave, onih koji su bili na prvoj liniji borbe protiv poplava i koji su stradali”, poručio je u kratkom obraćanju.
11:32 - "Ciklona se postupno popunila i visinski ciklonalni vrtlog se retrogradno od istoka prema zapadu pomaknuo tako da je sada ta visinska ciklona ponovno u blizini Italije na Sredozemnom moru. Zbog toga je bilo problema zbog obilnih oborina. Ta će ciklona utjecati na vrijeme u našim krajevima, posebno na području Jadrana. Može biti obilnijih pljuskova", pojasnio je za Večernji TV meteorolog Krunoslav Mikec.
11:30 - Volonteri i dežurne službe radili su u noći na srijedu kako bi utvrdili poljski grad Wroclaw protiv nadolazećih poplavnih voda, dok je Mađarska otvorila branu, a premijer je upozorio da se približava "presudno razdoblje", prenose svjetske i regionalne agencije. Najgore poplave koje su pogodile središnju Europu u najmanje dva desetljeća ostavile su trag razaranja od Rumunjske do Poljske, s blatom i ruševinama u gradovima, uništenim mostovima, potopljenim automobilima te ostavljajući vlastima i ljudima račune za štete koje će se mjeriti milijardama dolara, piše agencija Reuters.
Austrijski kancelar Karl Nehammer najavio je u srijedu nakon ekstremnih vremenskih prilika u regiji da će se austrijski savezni fond za katastrofe povećati na milijardu eura, a tvrtke koje su ozbiljno pogođene poplavama moći će odgoditi plaćanje poreza.
"Večeras se dogodilo puno toga", rekao je poljski premijer Donald Tusk na kriznom sastanku u Wroclawu. "Trebat će nam hitne informacije... s onih mjesta koja su primila visoku vodu." Gradovi južno od Wroclawa, poput Lewina Brzeskog, već su osjetili svu snagu poplava, prisiljavajući stanovnike da gaze ulicama u vodi do struka ili traže spas na krovovima ulaza u stambene blokove.
U Mađarskoj su vlasti otvorile branu na sjeverozapadu zemlje kako bi kanalizirale vodu iz rijeke Lajte u rezervoar za hitne slučajeve, u pokušaju da zaštite grad Mosonmagyarovar. Voda je puštena na poljoprivredna zemljišta. U glavnom gradu Budimpešti i dalje se očekuje da će Dunav dosegnuti oko ili malo iznad 8,5 metara, vjerojatno u petak ili subotu.
"Zbog obilnih kiša i poplava, situacija je kritična u cijeloj srednjoj Europi", rekao je mađarski premijer Viktor Orban u objavi na društvenoj platformi X u utorak navečer. “Prema zadnjim prognozama, ključno razdoblje za Mađarsku počinje sutra (srijeda), tako da obrana od poplava ide punom parom". Po njegovim riječima najteža faza obrane trajat će do sljedećeg četvrtka. Vrhunac poplavnog vala ušao je u Mađarsku u utorak navečer i trajat će sve dok val ne prijeđe iz Mađarske u Srbiju.
"Ovo razdoblje je najteži dio... trajat će otprilike tjedan ili osam dana od danas", rekao je, dodajući da se očekuje da će vrhunac poplavnog vala na južnoj granici izaći izvan mađarskog teritorija sljedećeg četvrtka, prenosi mađarska novinska agencija MTI.
Snimka dronom od utorka pokazala je mađarsko selo Venek, u blizini Gyora na sjeveru zemlje, potopljeno. "Mislim da je to na neki način povezano s klimatskim promjenama jer se radi o iznenadnoj poplavi", rekao je 51-godišnji lokalni stanovnik Georg Bercsanyi. "Kiša je padala četiri dana u tom području, posebno oko Beča u Austriji. Zato sada imamo ovako visok vodostaj."
U Austriji nije dopuštena plovidba brodova austrijskim dijelom rijeke Dunav do daljnjega nakon dugotrajnog razdoblja obilnih oborina, objavilo je u utorak u Beču Ministarstvo za zaštitu klime i mobilnost. Zbog obustave plovidbe je u Austriji ostalo oko 70 teretnih i 70 putničkih brodova. Većina putnika se uspjela iskrcati. Ministarstvo kaže da rastuće temperature znače da se sada očekuje topljenje snijega koji je pao na planinama, što dovodi do straha od ponovnog porasta razine Dunava. U Češkoj su vodostaji uglavnom počeli padati, ali rijeke ne još i rijeke u nekim dijelovima južne Češke.
U najteže pogođenim područjima lokalno stanovništvo i službe za hitne slučajeve čistili su dio željezničke pruge od Praga do Ostrave, koja je također na relaciji Beč-Varšava, a još uvijek nije radila, kao i neke sekundarne željezničke pruge i ceste. Ministar financija Zbynek Stanjura rekao je u utorak da parlament treba odobriti amandman na proračun kako bi se napravilo mjesta za pomoć u poplavama, iako cijena štete još nije poznata. Stanjura je rekao da bi to moglo biti oko 4 milijarde dolara.
09:15 - U dijelovima zemlje jutros se promolilo sunce, no ono još ne znači potpunu stabilizaciju vremena. Prema DHMZ-u, bit će promjenjivo oblačno uz sunčana razdoblja. "Mjestimice malo kiše ili poneki pljusak, češće na Jadranu i u predjelima uz njega. Navečer i u noći na četvrtak na dalmatinskim otocima izraženiji pljuskovi s grmljavinom i obilna oborina", upozoravaju. Ujutro u unutrašnjosti lokalno magla. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka, podno Velebita i olujna bura, a na jugu istočni vjetar i jugo. Najviša temperatura zraka od 20 do 24 °C, u gorju niža. Za danas je za Velebitski kanal upaljen crveni meteoalarm. Većina obale je u žutom, a zapadna Istra i Kvarner u narančastom.
09:10 - Hrvatsko veleposlanstvo u Budimpešti poslalo je upozorenje građanima ako putuju u Mađarsku te navelo da je pripravnost za zaštitu od poplave podignuta na najvišu, treću razinu. Zbog opasne ciklone i vrlo kišovitog vremena diljem države, meteorološke i druge nadzorne službe najavljuju mogućnost znatnog porasta vodostaja Dunava. Vrhunac vodenoga vala očekuje se u gradu Győr u četvrtak u večernjim satima, zatim u petak u Vácu, a u Budimpešti u subotu poslijepodne. U tim uvjetima mogući su i poremećaji prometovanja vozilima i javnoga prijevoza, navodi HRT.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj savjetuje svim hrvatskim državljanima da prate službene stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske zbog mogućih promjena preporuka vezanih za putovanja, o čemu se mogu dodatno informirati i na internetskim stranicama mađarske policije.
08:30 - Ekstremni vremenski uvjeti pogađaju Europu. Katastrofalne poplave, uzrokovane ciklonom Boris, mogle bi doći do Italije, dok se tisuće vatrogasaca bore s vatrom u Portugalu. Vrući i suhi uvjeti te izbijanje požara u Portugalu nastupili su dok su pljuskovi istodobno izazivali poplave u srednjoj Europi. Šestero ljudi je poginulo, uključujući četiri vatrogasca, u sjevernom Portugalu, a mnogi su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Nacionalne vlasti prijavile su oko 100 požara, u kojima je više od 50 ljudi ozlijeđeno.
Zamjenik portugalskog ministra obećao je "obilnu javnu potporu" za obnovu kuća uništenih u požarima u sjevernim i središnjim regijama zemlje. Manuel Castro Almeida kazao je da se europski fondovi mogu koristiti za pokrivanje štete uzrokovane požarima. Rekao je da iznos za sredstva još nije finaliziran, ali da će to biti "vrlo značajna javna potpora", prenosi The Independent.
Obilna kiša očekuje se u većem dijelu Italije tijekom sljedećih nekoliko dana, a za regiju Emilia-Romagna i Lazio izdan je meteoalarm. Broj poginulih u teškim poplavama u srednjoj Europi, koje su počele tijekom vikenda, popeo se u utorak na najmanje 21. Rumunjska, Poljska, Austrija i Češka su među najteže pogođenima. Poljski premijer Donald Tusk proglasio je stanje prirodne katastrofe u cijeloj pogođenoj regiji južne Poljske.
GALERIJA Borba s požarima u Portugalu
Obilne kiše su prestale, poplavne vode su se povukle, a sunce je ponovno zasjalo u češkom gradu Bohuminu. No, Zuzana Kublova nije bila raspoložena za uživanje. Kuća u kojoj živi njezina obitelj bila je potopljena, kao i gotovo cijeli grad. "Cijelo prizemlje je poplavljeno, tako da nas sedmero ljudi i dva psa moramo živjeti zajedno na prvom katu bez struje i vode", rekla je. Grad je potopljen poplavnim valom koji je donijela rijeka Odra, a koji je potaknut rekordnim kišama u sjeveroistočnoj Češkoj posljednjih dana.
Mađarska vlada premijera Viktora Orbana rasporedila je vojnike da ojačaju barijere duž Dunava, a tisuće volontera pomoglo je u punjenju vreća s pijeskom u desecima naselja uz rijeku. Dvadeset i jedna osoba poginula je diljem Poljske, Mađarske, Rumunjske i Austrije dok oluja Boris nastavlja harati. U poplavama je u Rumunjskoj poginulo sedmero ljudi, šestero u Poljskoj, petero u Austriji i troje u Češkoj. Deseci tisuća čeških i poljskih kućanstava i dalje su bez struje i svježe vode.
VEZANI ČLANCI:
Operativne snage i sudionici sustava civilne zaštite stavljeni u pripravnost
Zbog očekivanog porasta vodostaja rijeka Mure, Drave i Dunava, Ravnateljstvo civilne zaštite izvijestilo je u utorak kako su započele preventivne mjere na rizičnim područjima. "Iako su svi vodostaji u Hrvatskoj trenutno ispod razina za proglašenje mjera obrane od poplava, prema meteorološkim i hidrološkim prognozama DHMZ-a i Hrvatskih voda, velike količine oborina koje su u proteklom razdoblju pale i nastavljaju padati na slivnom području susjednih uzvodnih država, uzrokuju povećani protok rijeka koji će nastaviti rasti sljedećih dana - očekuju se visoki vodostaji rijeka Mure i Drave, dok bi vodostaji rijeke Dunav kod Batine tijekom idućeg tjedna mogli bi dosegnuti razine iznad +700 cm što će dovesti do uvođenja izvanrednih mjera obrane od poplava", navelo je Ravnateljstvo.
To, kako je pojašnjeno, može dovesti do ugroza od poplava prvenstveno nebranjenih područja, poput vikend naselja Zeleni Otok kod Batine i vikend naselja na ušću Drave kod Aljmaša. U cilju smanjenja rizika od poplava, Ravnateljstvo civilne zaštite navodi kako u dogovoru s čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave na rizičnim područjima, stožerima civilne zaštite, žurnim službama i operativnim snagama poduzima sve potrebne preventivne mjere kako bi se zaštitili građani i imovina te pravovremeno reagiralo u slučaju izlijevanja rijeka ili poplava na područjima s visokim rizikom.
VIDEO Nestvarne scene u češkom gradu. Pukla brana Odre, voda preplavila kuće i tvornice08:05 - Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla je u utorak da se zasad ne očekuje da će biti potrebno aktivirati sustav obrane od poplava za rijeke Dravu i Muru dok se za Dunav predviđa da će u petak biti aktivirane redovne mjere. "Što se tiče Dunava, u ovom trenutku vrh vodnog vala je u Bratislavi, oko 970 centimetara, što je 60 centimetara niže nego što je bilo 2013.", rekla je Vučković nakon sjednice Vlade, poručivši da je sustav spreman.
Za dva dana taj bi vodni val trebao doći u Budimpeštu gdje se očekuje oko 840 centimetara, što je također nešto niže nego što je bilo 2013. godine, dodala je Vučković uz napomenu kako je važno pratiti te odnose s obzirom na situaciju s poplavama 2013. godine. "Kad govorimo o Hrvatskoj, predviđamo da ćemo aktivirati redovne mjere protiv poplave 19. rujna kada se očekuje da će vodostaj narasti do 500 centimetara, a danas je izmjereni vodostaj u Batini bio 344 centimetara", navela je ministrica.
Nakon što vodostaj pređe 650 centimetara, a to bi trebalo biti između 20. i 21. rujna, ako ne dođe do nepredviđenih okolnosti, trebale bi se aktivirati izvanredne mjere obrane od poplava, dok se vrh između 730 i 750 centimetara u Hrvatskoj očekuje između 24. i 25. rujna.
VEZANI ČLANCI:
"Sustav je spreman. Trenutno se kontroliraju svi hidrotehnički objekti na potezu od 50 kilometara. Rizični su kao i uvijek kad govorimo o Dunavu, Batina, osobito vikend naselje, te Aljmaš, niži dijelovi grada Iloka, Šarengrad. To su nam kritične točke", rekla je Vučković. Dodala je kako nekoliko stotina ljudi iz vodnog gospodarstva trenutno radi, a generalni direktor Hrvatskih voda uz koordinaciju sa sustavom civilne zaštite također dogovara i pripravnost Hrvatske vojske.
"Očekujemo da će biti dovoljno ljudi u sustavu vodnog gospodarstva. Dobro je da se vrijeme razvedrava. Promatramo zemlje uzvodno, što se događa u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj te se ne očekuju značajnije dodatne oborine u narednih pet dana", napomenula je. Oko milijun i pol vreća se sprema i puni, a kontroliraju se i nasipi te je njihovo stanje zadovoljavajuće. "Vjerujem da ćemo u potpunosti spremni dočekati vrh vodnog vala za sedam dana", poručila je ministrica.
Hidrolozi očekuju visoke vodostaje
Hrvatski hidrolozi s DHMZ-a u izvješću su ponovili da sljedećih dana očekuju visoke vodostaje Mure i Drave, ali ipak niže od događaja iz kolovoza 2023., a posebno naglašavaju moguć izniman porast vodostaja Dunava. Vodostaji Dunava su u porastu, ali su još u domeni srednje niskih i srednjih voda, precizirali su.
VIDEO Dramatične akcije spašavanja helikopterima iz poplava i dalje traju diljem Poljske i ČeškeGeneralni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izjavio je u utorak ujutro na Hrvatskom radiju da u Hrvatskoj neće biti scene poplava poput onih u gradovima središnje Europe. "To je na razini prijetnje Dunava iz 2013. godine. Ne više od toga. Znamo što nam je činiti, a od jučer smo pokrenuli aktivnosti na terenu, rekao je Đuroković i rekao da bi vodostaj Dunava kod Batine trebao iznositi 750 centimetara. Mi ćemo linije obrane odmah dići na +775 cm, što je bio vodostaj iz 2013. godine. Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima, rekao je Đuroković i dodao da ima vremena za pripremu.
Ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler rekao je da je ciklona Boris u svojoj završnoj fazi. Polako imamo njezino gašenje, tako da na području Hrvatske sljedećih dana čekamo ono što su ostaci Borisa koji će donijeti nešto jaču, mjestimice olujnu buru, na sjeveru Jadrana i jugo na južnom dijelu Jadrana, rekao je Güttler.
