Europski parlament usvojio je jučer rezoluciju kojom upozorava da se stanje vladavine prava u Mađarskoj i Poljskoj pogoršava umjesto da se poboljšava nakon što je protiv tih dviju zemalja pokrenut kazneni članak 7. temeljnog europskog ugovora koji u krajnjoj liniji može rezultirati sankcijama, ali koji se u ranim fazama svodi samo na razgovore i traženje odgovora od prozvanih država.
HDZ protiv pučana
Rezolucija stvara i novi pritisak na Hrvatsku kao predsjedateljicu Vijećem EU jer europarlamentarci smatraju da saslušanja koja su dosad organizirana u Vijeću nisu ni redovita ni strukturirana pa pozivaju da se to promijeni.
“Neuspjeh Vijeća da učinkovito koristi članak 7. i dalje ugrožava integritet zajedničkih europskih vrijednosti, međusobno povjerenje i vjerodostojnost EU u cjelini”, naglašava se u rezoluciji koja je usvojena s 446 glasova za, 178 protiv i 41 suzdržanim. HDZ-ovci su, kao i obično kad je riječ o kaznenim rezolucijama koje se tiču Mađarske i Poljske, i jučer bili suzdržani, iako je njihov klub zastupnika pučana imao naputak da se glasa za rezoluciju. Protiv su glasali zastupnici iz zemalja Višegradske skupine, a protiv su od Hrvata bili i Ruža Tomašić i Ivan Vilibor Sinčić.
Proceduru zbog kršenja vladavine prava u Poljskoj pokrenula je Komisija, a istu proceduru protiv Mađarske pokrenuo je Parlament, koji traži i da stoga bude prisutan na saslušanjima Mađara u Vijeću EU, no dosad to nije bilo odobreno. Premijer Andrej Plenković u utorak je u Strasbourgu, upitan o ovoj temi, rekao da će “Hrvatska nastaviti raspravu o tim procedurama u Vijeću EU i redovito obavještavati Europski parlament”. No Hrvatska zasad ostavlja dojam da nema namjeru biti oštra, nego više kao HDZ-ovci u EP-u: suzdržana koliko je god to moguće. Kako god bilo, ovo je jedan od vrućih kestena u rukama hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Dok iz Strasbourga stižu kritike na račun pogoršanja situacije s vladavinom prava u Poljskoj i Mađarskoj, ali i kritike na račun češkog premijera Andreja Babiša koji je pod istragama zbog pronevjere novca iz fondova EU, u Pragu su se jučer okupili premijeri četiriju zemalja Višegradske skupine (V4), a pridružio im se, kao gost, i austrijski kancelar Sebastian Kurz.
– Za Austriju je važno da nastavi dobru suradnju sa zapadom, ali i s istokom. Zemlje V4 su, nakon Njemačke, najvažniji ekonomski partner Austrije – rekao je Kurz u Pragu.
Ujedinjeni oko migranata
Zaustavljanje ilegalnih migracija jačanjem vanjskih granica Schengena i Unije jedna je od tema u kojima se Kurz i V4 potpuno slažu, no tema u kojoj se ne slažu je Višegodišnji financijski okvir EU, sedmogodišnji proračun koji se pokušava ispregovarati. Austrija kao velika neto uplatiteljica u europski proračun želi da se proračun smanji nakon Brexita, a V4 i ostali “prijatelji kohezije” ne žele smanjenje, pogotovo ne kohezijskih fondova.
– Nismo postigli konsenzus oko VFO-a, ali možemo se, primjerice, složiti o jednom detalju, a to je da su troškovi administracije EU veliki i da ih treba smanjiti – rekao je Kurz.
Poljska i Mađarska su jedine članice EU-a koje štite vlastiti suverenitet.