Ruska agresija na Ukrajinu otvorila je brojna pitanja kao i ona koliko je koja od susjednih zemalja, a koje se smatraju ugroženima, spremna braniti svoje granice od agresije. Ukrajina tu spremnost pokazuje sada već više od godinu dana snažnim otporom i obranom u koju su se uključili svi Ukrajinci i to svatko na svoj način. Uostalom njihova spremnost da brane svoju državu vidi se i po snažnom otporu koji sada već traje više od godinu dana. Po spremnosti da brane svoju državu poznati su i Finci gdje je 82 posto stanovnika, prema najnovijem godišnjem istraživanju koje je provelo finsko Ministarstvo obrane, izjasnilo da je spremno preuzeti zadatke, vojne ili civilne, podržavajući obranu zemlje u slučaju invazije. To i ne čudi poslije ratnih iskustava između Finske i Rusije tijekom Zimskog rata 1939. – 1940. godine.
Poučeni iskustvima Finske sada volju i spremnost svojih stanovnika za obranom države pokušavaju stvoriti i u Estoniji čija je premijerka Kaja Kalla, koja je izabrana na izborima 5. ožujka, zauzela jasan stav protiv Moskve.
– U prošlosti je izgradnja spremnosti za obranu uglavnom bila nusproizvod širenja javnosti i komunikacije. Ali naš novi stalni tajnik želio je naš pristup obrambenoj spremnosti učiniti strukturiranijim i koordiniranijim, s naglaskom na mjerenje učinka. Na primjer, želimo da naši rezervisti budu visoko motivirani i spremni za obranu Estonije i želimo da naše društvo podupire naše vojnike i oružani otpor protiv agresora – rekao je za Foreignpolicy.com direktor odjela za obrambenu odlučnost u Ministarstvu obrane Estonije Helmuth Martin Reisner.
VIDEO Drama iznad Crnog mora, pljušte teške optužbe SAD-a i Rusije: 'Morali smo zbog njih srušiti dron'
Reisner je u estonskoj Vladi zadužen da kod Estonaca stvori volju za obranom zemlje, a jedan od njegovim zadataka je i da osim te odlučnosti osigurati i sudjelovanje civila u otporu agresiji bude pravilno koordinirano i povezano s vojnim naporima. U Estoniji su stava da pojedinačni napori ne mogu odvratiti agresora ali da zato zemlja puna ljudi spremnih da brane svoju domovinu na različite načine, a koji su pri tome i obučeni i koordinirani, to svakako može. Poučeni iskustvima iz vremena SSSR-a, čiji je Estonija bila sastavni član, i Estonci pokazuju veliku volju za obranom zemlje. Tako se u posljednjoj anketi, koja je provedena nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu, 81 posto stanovništva ove države navelo da vjeruje da je oružani otpor u slučaju napada na njihovu zemlju definitivno ili donekle potreban. To je 9 posto više nego 2021. godine. U isto vrijeme dvije trećine Estonaca je reklo kako bi bili vrlo ili donekle spremni sudjelovati u obrambenim aktivnostima prema svojim sposobnostima i vještinama. I tu se bilježi rast od 10 posto u odnosu na godinu prije.
Međutim, ono što zabrinjava čelnike Estonije je podatak da je 31 posto anketiranih reklo da bi pokušali otići ako bi zemlja bila napadnuta dok bi samo jedna trećina njih znala što učiniti u slučaju napada neprijateljske države. Istraživanje je pokazalo i kako estonski rezervisti, koji su odslužili vojni rok, kažu kako su velikom većinom spremni pomoći u vojnoj obrani ali i da u isto vrijeme oklijevaju sa sudjelovanjem u vojnim vježbama.
– Glavna prepreka povezana je s visinom prihoda osobe, drugo je zdravlje; a treći je nedostatak podrške članova obitelji. Iako ministarstvo ne može učiniti mnogo po pitanju razine podrške supružnika ili zdravlja pričuvnika, može pokušati poboljšati uvijek težak dogovor između civilnih poslodavaca pričuvnika i vojske. Razgovaramo s različitim poslodavcima kako bismo saznali kako motivirati privatna poduzeća da budu veća podrška. To bi moglo biti odbitak poreza ako nastavite plaćati punu plaću za rezerviste na vježbama, pohvala poput Michelinove zvjezdice ili neka druga vrsta poticaja – rekao je Reisner za Foreignpolicy.com.
U isto vrijeme u Estoniji se razmišlja i o tome koje zadaće bi obični civili, u slučaju agresije, mogli obavljati kao podrška vojsci. Stoga će tijekom ovoga mjeseca Reisner i njegov tim ponovno anketirati građane kako bi razlučili koje bi vrste zadaća bili spremni ispuniti ukoliko se ukaže potreba za tim. Tu imaju raznih pozitivnih primjera od najnovijih iz Ukrajine do onih iz Švedske tijekom Hladnog rata gdje su maksimalno iskorištena znanja i vještine civila.
Kada je pak riječ o Estoniji treba znati i kako ta država ima loše odnose s Rusijom, a tu je i velika etnička ruska populacija koja datira iz vremena SSSR-a a koji nastanjuju ovu baltičku državu. Ne smije se zaboraviti niti činjenica da je Estonija proteklih godina postala dom mnogim iseljenicima, prije svega u tehnološkoj industriji. Tu su i deseci tisuća izbjeglica iz Rusije. Očekuje se kako će svi oni, etnički Rusi, useljenici i izbjeglice, vjerojatno imati drugačiji stav u odnosu na etničke Estonce.
Motivirati za rat, koji oksimoron... Nek prvo cijeli Sabor lagano ode na prvu liniju fronta, pa onda ćemo mi za njima, na sigurnoj udaljenosti. Nitko nije lud davati život radi tuđeg profita...