Dok pregovaraju s Velikom Britanijom o njezinu izlasku iz EU, lideri 27 država članica Unije pokazuju u proteklih godinu i pol dana impresivno jedinstvo, djeluju snažno i složno, no jučer su na neformalnom summitu u Bruxellesu prvi put počeli raspravljati o temama na kojima bi se to jedinstvo moglo razlomiti: teme su podjela novca i fotelja.
Kad je riječ o novcu, pitanje je kako će izgledati višegodišnja financijska perspektiva EU za razdoblje od 2021. do 2027., odnosno tko će i kako (ako itko, ako ikako) popuniti rupu u europskom proračunu nakon odlaska Britanaca, koji su uplaćivali oko 13 milijardi eura godišnje.
‘Spitzenkandidati’ upitni
Kad je riječ o podjeli fotelja, pitanje je hoće li lideri 27 država Unije podržati nastavak biranja predsjednika Europske komisije po principu takozvanih “spitzenkandidata”, nositelja lista jedne političke grupacije za sve države EU. Taj je princip uveden na proteklim europskim izborima 2014. i sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izabran je kao “spitzenkandidat” Europske pučke stranke koja je osvojila najviše mjesta u Europskom parlamentu. No, i tada, a i danas, neke države članice osjećaju da taj princip slabi njihovu moć, odnosno moć Europskog vijeća da odlučuje o najbitnijim stvarima u EU neovisno o tome koja politička grupacija ima koliko mjesta u EP-u. Odlazeći na summit, premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska podržava koncept “spitzenkandidata”, zalaže se za povećanje uplata država članica u europski proračun, i protivi se automatskom vezanju kohezijskih fondova EU s poštivanjem vladavine prava. Ovo posljednje još je jedna kontroverzna ideja koja ima potencijal posvaditi države članice do dosad nezabilježenih razmjera.
Njemačka je, naime, predložila da isplata novca iz kohezijskih fondova u budućnosti bude povezana i s time koliko država koja se nada isplati poštuje vladavinu prava i europske vrijednosti, pogotovo koliko poštuje princip solidarnosti u zbrinjavanju tražitelja azila po sustavu kvota. Poljska, najveća primateljica iz kohezijskih fondova EU, snažno se protivi toj njemačkoj ideji jer je poljska vlada jedna od upornijih u odbijanju zbrinjavanja muslimanskih izbjeglica na svom teritoriju.
Pozicija Hrvatske - oprez
Poljska, najveća primateljica iz kohezijskih fondova EU i jedna od najupornijih u odbijanju zbrinjavanja muslimanskih izbjeglica na svom teritoriju, ostavljala je dojam da se snažno protivi toj njemačkoj ideji. No, i poljski premijer Mateusz Morawiecki na summitu je rekao da je spreman podržati princip uvjetovanosti isplate iz kohezijskih fondova. Barem je tako prenio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. - Čuo sam samo pozitivne reakcije.
Ta tema se pokazala manje kontroverznom od očekivanog - rekao je Tusk. Ništa još nije konačno dogovoreno, nije se raspravljalo o detaljima, a pozicija Hrvatske bila je - oprez. - Mi kao zemlja koja spada u kohezijsku grupu nismo, naravno, ni blizu takvog povezivanja, međutim, moramo biti jako oprezni ukoliko bi došlo do nekog automatizma u povezivanju korištenja europskih fondova i pitanja koja se odnose na vladavinu prava - rekao je premijer Plenković na ulasku na summit. Na izlasku, o toj je temi rekao samo to da je “usputno spomenuta”. Na naše pitanje vidi li sebe u nekim od ovih kombinacija koje su dugoročne i tiču se dužnosti u Europskoj komisiji, premijer Plenković na odlasku iz Bruxellesa sinoć je samo poručio: - Moja karijera je karijera predsjednika hrvatske Vlade.
Odvratna babetina! Pozvala si ih oa i sad udomi! Hrvatska nije niti ce biti sabirni logor.