Christos Stylianides, europski povjerenik za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje, jučer je u Splitu sudjelovao na konferenciji posvećenoj mehanizmu civilne zaštite Europske unije, koju organizira europarlamentarka Željana Zovko. Konferencija se događa usred još jedne protupožarne sezone, za koju se svi nadaju da neće biti tako teška kao prošlogodišnja, ali u kojoj i kapaciteti EU mogu pomoći Hrvatskoj. Već sada, a u budućnosti puno više, jer Stylianides upravo gura jedan zanimljiv prijedlog.
Europska je komisija predložila novi plan, nazvan rescEU, za jačanje sposobnosti EU u borbi protiv prirodnih katastrofa. O čemu se tu radi?
Trenutačno je naš sustav europske civilne zaštite utemeljen na dobrovoljnim prilozima država članica. Ali taj je sustav dosegao svoje granice jer su se prirodne katastrofe umnogostručile i postale intenzivnije. Često smo suočeni s višestrukim krizama, u više država istovremeno, i države članice ne mogu pomoći jedna drugoj jer imaju svoje hitne situacije. Naš odgovor na taj ozbiljni problem zove se rescEU, koji će stvoriti “sigurnosnu mrežu” solidarnosti za situacije u kojima su kapaciteti država članica preopterećeni. EU će financirati dodatne kapacitete, poput protuprožarnih zrakoplova, kako bi ojačala dostupne operativne kapacitete na razini EU. Kad kažem “na razini EU”, ne mislim na to da će svi ti resursi biti centralizirani. Upravo suprotno. Bit će decentralizirati u državama članicama koje su najbliže područjima najvećeg rizika. I bit će razmještene isključivo na zahtjev država članica. Predlažemo evoluciju, ne revoluciju. Jer, rescEU će nadopuniti, neće nadomjestiti nacionalne kapacitete. Također, rescEU se bavi prevencijom i pripravnošću. Po meni, to je ključno. Jer, solidarnost može samo doći ako postoji odgovornost. Kroz rescEU, tražimo od država članica da prevenciju i pripravnost učine svojim prioritetom.
Kad će rescEU biti usvojen i spreman za operativnu fazu?
I Europski parlament i Vijeće shvaćaju da je potrebno žurno djelovati jer je sljedeća prirodna katastrofa iza ugla. Nadam se da možemo doći do konačnog sporazuma tijekom ove godine! Svrha mog posjeta Splitu bila je predstaviti rescEU i raspraviti s hrvatskim vlastima o tome kako implementirati taj prijedlog. Zadovoljan sam razgovorima koje sam imao u Splitu. Svi dijelimo isti cilj: zaštitu naših europskih građana.
Hrvatska je lani iskusila katastrofalne požare i priprema se za novu požarnu sezonu. Može li nam EU u tome kako pomoći?
Dopustite mi da izrazim duboko poštovanje Hrvatskoj na sudjelovanju u EU-mehanizmu civilne zaštite. Hrvatska je pokazala solidarnost kad je, u listopadu prošle godine, kroz taj mehanizam ponudila Italiji dva zrakoplova Canadair za gašenje šumskih požara. U 2015. i 2016. ponudila je pomoć Izraelu, Albaniji i Ukrajini. To je solidarnost na djelu. Podsjetio bih i da je Hrvatska 2015. kroz EU-mehanizam dobila pomoć u nošenju s migrantskim valom. EU je spreman dati pomoć vašoj zemlji kad god to zatražite. Hrvatska nije sama.
Približavaju se europski izbori u svibnju 2019. i mandat ovog saziva Komisije bliži se kraju. Kad gledate unatrag, koja su najveća postignuća u vašem području humanitarne pomoći i kriznog upravljanja? I za čime najviše žalite?
Europski su izbori krucijalni za budućnost Europe. Nadam se da će prevagnuti snage koje podržavaju europski projekt. Unatoč svim preprekama, razlikama između država članica, novim geopolitičkim promjenama i politici Trumpove administracije, Junckerova Komisija je uspjela isporučiti rezultate. Uspjeli smo očuvati europsko zajedništvo. Uspješno se nosimo s velikim izazovima, poput Brexita i izbjegličke krize, tako što donosimo političke odluke. Na velikim stvarima radimo veliko, a na malima malo.
Unatoč raznim “Kasandrama” koje su predviđale “kraj” Europe, naša Europska unija pokazala se otpornom. Ali nema mjesta za zadovoljno opuštanje. Prepoznajemo da su veliki izazovi i poteškoće još uvijek tu. Nismo naivni. Vrlo je važno uključiti europske građane. Moramo priznati da postoji komunikacijski raskorak s građanima i moramo ga prevladati. Moramo pronaći načine da građanima iskomuniciramo, u jasnim i jednostavnim riječima, da je EU imala pozitivan učinak na njihov svakodnevni život. Jedan od onih projekata koji mogu, na opipljiv način, dovesti do "Europe koja štiti” je upravo rescEU. To je Europa koja spašava živote.
Na području humanitarne pomoći, od velike je važnosti obrazovanje u kriznim situacijama. S preko 68 milijuna raseljenih ljudi u svijetu suočeni smo sa stvarnim rizikom izgubljenih generacija. Nedostatak obrazovanja može imati ozbiljne posljedice, kao što su seksualno izrabljivanje, prisilni rad, radikalizacija. EU ima moralnu dužnost da to spriječi. Zbog toga sam, od 2015., povećao naš proračun za obrazovanje za 8 puta. Od 1 posto do 8 posto, s ciljem da 2019. dosegnemo 10 posto, daleko iznad globalnog prosjeka koji je manji od 3 posto.
Gledajući unatrag, sjećam se izbijanja epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014. i svih napora da se širenje zaraze spriječi. Bilo je to teško razdoblje za sve humanitarce i za mene osobno, kao koordinatora EU-a za ebolu. Naučili smo puno iz tog iskustva, što nam je omogućilo da razmotrimo, ispravimo i prilagodimo svoje mjere reagiranja. Nije slučajno da je međunarodna zajednica uspjela odgovoriti brzo, učinkovito i na koordiniran način tijekom posljednje epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo. Bila je to brza i čvrsta reakcija u kojoj je EU odigrala vodeću ulogu.
Posljednjih godina humanitarne su se potrebe dramatično povećale. Ali dajemo sve od sebe. Ponosan sam na to što je EU vodeći primjer i najveći donator humanitarne pomoći u svijetu.
Super inicijativa! 🇪🇺