Europska unija i eurozona izbjegle su tehničku recesiju, koja se ranije predviđala, zaključuje Europska komisija u jučer objavljenim zimskim ekonomskim prognozama. To vrijedi i za Hrvatsku, kojoj je Komisijina prognoza rasta BDP-a korigirana nabolje, ali prognoza za našu zemlju ipak oprezno kaže da, nakon pada hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu, u četvrtom kvartalu 2022. "pomiješani signali ukazuju na široku stagnaciju, iako tehnička recesija ne može biti isključena". U Hrvatskoj se očekuje rast BDP-a za 1,2 posto u 2023. i 1,9 posto u 2024., što je bolje od ranije prognoziranih 1 u ovoj i 1,7 posto u idućoj godini. Sve to nakon što je hrvatski BDP u 2022. rastao bolje od očekivanoga – 6,3 posto (dok je Komisija ranije predviđala 6 posto).
– Europsko gospodarstvo pokazuje otpornost na trenutačne izazove. Uspjeli smo za dlaku izbjeći recesiju. Ove smo godine nešto optimističniji kad je riječ o izgledima za rast i predviđeno smanjenje inflacije. No i dalje su pred nama višestruki izazovi pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje nesigurnost – komentirao je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
U Hrvatskoj se prognozira stopa inflacije od 6,5 posto u 2023. i 1,6 posto u 2024. godini. S 10,7 posto u 2022. godini Hrvatska je po stopi inflacije bila iznad prosjeka eurozone (8,4) i iznad prosjeka cijelog EU (9,2). No većina usporedivih država članica iz srednje i istočne Europe bilježi veću inflaciju od Hrvatske. Silazna putanja stope inflacije događa se ponajviše zbog smanjenja inflatornih pritisaka cijene energenata. Gledano bez toga, temeljna inflacija još nije dosegnula vrhunac. Što znači da inflacija i dalje narušava kupovnu moć kućanstava, ali i donosi oštriju monetarnu politiku.
– Stvari se kreću u boljem smjeru od očekivanja, ali one još nisu razriješene – komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu. On očekuje da će Hrvatska ipak biti u tehničkoj recesiji zbog četvrtog kvartala 2022. (u kojem Komisija vidi "pomiješane signale" pa ne isključuje recesiju, iako je sklonija to opisati kao stagnaciju"). – U prvom kvartalu 2023. Hrvatska bi trebala biti na točki zaokreta, u kojoj dotiče dno i potom se stvari okreću nabolje – komentira Lovrinčević. U Komisijinim prognozama vidi i potvrdu da nema većih udara na zaposlenost. Ali vidi i potvrdu da je temeljna inflacija, dakle ona u kojoj se ne računaju cijene energenata, i dalje iznad očekivanja.
– Pad cijena na svjetskim burzama sirovina očito se još nije prelio na cijene proizvođača. To još ima potencijal da temeljnu inflaciju gura iznad očekivanja, a ta je inflacija temeljna mjera pritiska koji još postoji – kaže Lovrinčević.
VIDEO Sirijka (84): "Vraćam se ovdje plakati, što drugo mogu? Živjela sam ovdje 45 godina"
