Belgijsko predsjedanje Europskom unijom za Hrvatsku će završiti u srijedu zatvaranjem još triju poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom: Pravde, slobode i sigurnosti, Okoliša, te Zajedničke vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji o tome će isprave potpisati potpredsjednik belgijske savezne vlade Steven Vanackere i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.
Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar još je početkom prošloga tjedna, na rubu ministarskih sastanaka Vijeća EU, za vanjske odnose (FAC) pa za opće poslove (GAC), bio tvrdio da je zatvaranje poglavlja Okoliš vrlo upitno jer da u Vijeću još nije bila postignuta suglasnost o zajedničkome polazištu EU – a nije jer je Ljubljana zavlačila – pa da neće biti vremena da ono prođe kroz propisani postupak u slovenskoj vladi i parlamentu. No, u petak je na summitu EU slovenski premijer Borut Pahor ustvrdio da za to ipak ima vremena.
Krivicu za zavlačenje Pahor je pokušao prebaciti na “treću zemlju” (Italiju) jer je trebalo “primjereno zaštititi interese obiju zemalja” glede ZERP-a. Koji za zemlje članice EU ionako nije na snazi! Kako bilo, izgleda da je Ljubljana, na summitu ili prije njega, dovoljno jasno upozorena da ne izmišlja nove teškoće Hrvatskoj, pa sada i Pahor kaže: “u okviru mojih mjerodavnosti, ne vidim zadrške da se ta poglavlja ne bi zatvorila”.
Prema zajedničkome polazištu EU za zatvaranje poglavlja Pravde, slobode i sigurnosti – u koje spadaju migracijska, vizna i politika azila, upravljanje vanjskim granicama EU i uvođenje schengenskih propisa - zemlje članice ocijenile su “prihvatljivim” zahtjev Zagreba da do ulaska u Scehngenski prostor Hrvatska zadrži zajedničke prijelazne točke na granici s BiH.
U poglavlju Okolišu “prihvatljiv” je niz zahtjeva Zagreba za višegodišnjim prijelaznim razdobljima do pune primjene europskoga zakonodavstva na poljima kakvoće zraka i vode, upravljanja otpadom i kemikalijama te industrijskoga zagađenja. Za to treba uložiti danas nedostajućih desetak milijarda eura, a po ulasku u EU moglo bi se dobrim dijelom platiti iz europskoga proračuna. Zagreb se, međutim, upozorava da mora “nastaviti unapređivati svoju upravnu sposobnost” kako bi mogao provoditi europsko okolišno zakonodavstvo.
U Zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici Hrvatska već sudjeluje, pa sa u zajedničkome polazištu EU za zatvaranje toga poglavlja ističe da je naša zemlja “dobro pripremljena za pristup”.
Which three chapters - reče mudri Jandroković Sanaderu.