Već po glazbenoj podlozi na proslavi izborne pobjede ispred Louvrea vidjelo se kakav će Emmanuel Macron biti predsjednik.
Dok se Macron u automobilu vozio ulicama Pariza prema Louvreu, njegove simpatizere na skupu zagrijavao je bend iz Abidjana. Bilo je ponešto simbolike u činjenici da se, u godinama koje je u Europi obilježila migrantska kriza, izbor novog predsjednika Francuske proslavlja uz koncert glazbenika iz Obale Bjelokosti. A potom, dok je Macron hodao od slavnog pročelja Louvrea prema pozornici pored staklene piramide, glasno je zasvirala himna Europske unije, Beethovenova Oda radosti. Macron je praktički pobijedio na ovim izborima umotan u zastavu EU i u francusku multikulturalnost, emitirajući poruke zajedništva i otvorenosti Francuske. Sve suprotno politici protukandidatkinje Marine Le Pen, koja je obećavala biračima zatvaranje granica i izlazak iz EU.
Zaustavljen domino efekt
Prema istraživanju Ipsosa, na pitanje koji su razlozi zbog kojih su prekjučer glasali za Emmanuela Macrona, 43 posto ispitanika odgovorila je: zbog toga što se protivimo Marini Le Pen. Daljnjih 33 posto glasalo je za Macrona jer ga vidi kao osobu koja donosi promjene u politici, 16 posto zbog njegova programa, a 8 posto zbog njegove osobnosti.
Nacionalistički, antiglobalistički domino efekt, koji je prijetio da će se nakon Brexita i Trumpa, nastaviti u Europi ipak je, nakon Nizozemske, zaustavljen i u Francuskoj. No, i Macron, kao i njegovi birači s kojima smo razgovarali u noći izborne pobjede na proslavi ispred Louvrea, svjesni su činjenice da će njegov predsjednički mandat biti uspješan samo ako na parlamentarnim izborima u lipnju osvoji dovoljan broj mjesta u parlamentu. Macron je postao predsjednik kao nezavisan kandidat centra, s pokretom koji je osnovan prije samo godinu dana, a nikad dosad Francuskom nije vladao predsjednik koji nije niti iz jedne od dviju tradicionalno dominantnih stranaka. Te dvije stranke, socijalisti i republikanci, obično osvajaju najviše mjesta u parlamentu, no ovaj put, da bi učinkovito vladao, Macron mora osvojiti relativnu većinu sa svojim pokretom En Marche! (Naprijed), ili složiti neku koaliciju ili podnošljivu kohabitaciju.
Novi francuski predsjednik zagovara gospodarsku politiku po uzoru na nordijske zemlje, s dobrim omjerom socijalne zaštite i tržišno orijentiranih reformi. Planira u pet godina srezati rashode proračuna za 60 milijardi eura, a istovremeno s 50 milijardi eura poticati privatni sektor i rast gospodarstva. Planira srezati veliku francusku javnu upravu za 120 tisuća radnih mjesta, i smanjiti porez na dobit poduzeća s 33 posto na 25.
Osjetljive reforme
Ako uspije provesti zdrave reforme u Francuskoj, to će osnažiti njegovu poziciju u EU, koju želi reformirati. Macron je veliki zagovornik EU, ali želi dublje integriranje, a za to mu je nužna bliska suradnja s Njemačkom. No, za razliku od odlazećeg predsjednika Francoisa Hollandea, koji je također dobio izbore na poruci da želi promijeniti neke stvari u EU (Hollande je, kao socijalist, najavljivao dokidanje politike štednje), da bi se zatim pokazalo da ni on sam ne zna kako to izvesti te da u tome nema nikakvu potporu Njemačke, Macron izgleda kao da točno zna kako pridobiti njemačko povjerenje za zajedničku reformu Europe. Zna da prvo mora pokazati da je sposoban provesti reforme kod kuće. One mu, doduše, mogu biti dočekane na nož u budućem sazivu parlamenta (i zato su važni izbori 11. lipnja) ili na ulicama, gdje su ljudi prosvjedovali protiv Macronovih reformi koje je predlagao dok je bio Hollandeov ministar gospodarstva. No, na izborima u nedjelju Macron je dobio mandat za takve reforme.
Wolfgang Münchau, njemački ekonomski analitičar i kolumnist uglednog londonskog lista Financial Times koji je jedan od najvećih skeptika kad je u pitanju održivost eurozone, jučer je zaključio kako Macronova pobjeda daje veliku nadu eurozoni i Uniji. Ako će prevladati optimistični scenarij za eurozonu, onda će ovako morati započeti: izborom lidera velike zemlje članice koji dobija politički mandat za promjene, zaključuje Münchau.
Doživi li predsjednik Macron neuspjeh, Marine Le Pen, za koju je u nedjelju glasalo skoro 11 milijuna Francuza, čekat će novu priliku na sljedećim predsjedničkim izborima.
