Europska unija želi "pročistiti" azilante i tražitelje azila u Uniji te dio njih vratiti u države iz kojih su došli, a prvi bi na popisu za povratak najvjerojatnije bili građani balkanskih država, posebno Srbije, Kosova i Albanije, koji su po broju tražitelja azila uz bok Sirijcima. U Bruxellesu smatraju kako je neophodno na europskoj razini usuglasiti popis sigurnih zemalja podrijetla, država u kojima ne prijeti progon, u Europi i izvan nje, u koje bi vraćali azilante i tako smanjili pritisak na članice te otvorili mjesta za one kojima je zaštita zaista potrebna, doznajemo iz Europske komisije.
Potrebna suglasnost
Njihov prijedlog je na stolu, kažu, no države članice se trebaju usuglasiti oko plana, što za sada nailazi na otpore pojedinih država. Proglašenje sigurnih zemalja jedna je od osnovnih sastavnica sveobuhvatnog, zajedničkog plana EU, uz relokaciju izbjeglica, kao odgovor na imigrantsku i humanitarnu krizu, a o kojoj će predsjednik EK Jean-Claude Juncker govoriti u obraćanju građanima Unije 9. rujna. Usto, špekulira se i o tome da se pojača pritisak da treće zemlje u okruženju kriznih područja, otkud u Europu dolazi najviše ljudi, poput Kuvajta ili Saudijske Arabije, prihvate neke od izbjeglica iz tog dijela svijeta.
Jučer je u Makedoniji, uz povremene sukobe s vojskom i policijom, nastavljen priliv nekoliko tisuća imigranata s granice s Grčkom, a u Srbiju je iz Makedonije ušlo najmanje pet tisuća novih izbjeglica, čije je krajnje odredište neka od bogatijih europskih država. Upravo zbog masovnog dolaska novih azilanata, u posljednje je vrijeme na dnevni red u velikom broju europskih država na red došla reevaluacija stanja na Balkanu, a Njemačka je među prvima skinula Srbiju, BiH i Makedoniju s popisa nesigurnih zemalja. Prema posljednjim službenim statistikama Eurostata, najviše stranaca azil traži u Njemačkoj. Od siječnja do travnja tamo je predano 97.640 zahtjeva, slijedi Mađarska sa 39.295, Francuska 19.945, Italija 19.745 i Švedska sa 14.840 zahtjeva. Situacija u Njemačkoj u posljednje je vrijeme eskalirala - procjene tamošnjeg ministra unutarnjih poslova Thomas de Maiziere kažu da ove godine očekuje čak 800.000 zahtjeva za azil. Do srpnja u Njemačku je najviše izbjeglica stiglo iz Sirije, njih gotovo 34.500. No, njih čak 82.243 došlo je iz Albanije (22.209), BiH (4061), Kosova (31.400), Makedonije (6704) i Srbije (15.822). Riječ je o zahtjevima za azil, no, primjerice, broj državljana Srbije koji se ilegalno nalaze u toj državi, popeo se na 200 tisuća. U najvećem broju riječ je o Romima, kazali su iz tamošnjeg MUP-a, te naveli da su već od njih 24 tisuće zatražili da se vrate u Srbiju.
Različita rješenja
Popis sigurnih zemalja na europskoj razini bezuspješno se pokušava usuglasiti desetljećima. No članice EU imaju različita zakonska rješenja o azilantima. Na informativni upitnik Komisije s kraja prošle godine, Španjolska, Švedska, Portugal, Estonija, Finska, Grčka, Litva, Letonija, Nizozemska, Poljska i Italija odgovorile su da uopće ne poznaju koncept sigurnih zemalja. Hrvatski zakoni ga predviđaju i kažu da ga donosi Vlada, no on nije objavljen niti smo dobili odgovor koje su države na njemu. Češka, Mađarska i Irska pak nisu dopustile da se njihov odgovor objavi, iako se za Dublin zna da postoji popis jer je Hrvatska s njega skinuta 2004. Za ilustraciju koliko je skidanje ili stavljanje neke države na popis sigurnih zemalja delikatno pitanje, može poslužiti podatak kako je Kanada Hrvatsku skinula s popisa nesigurnih zemalja tek krajem 2012.
>> 'Nemamo strategiju za izbjeglice jer je nema ni EU. Spremni smo pomoći, to nisu vreće kupusa'
>> Oko 5000 izbjeglica noćas je iz Makedonije krenulo prema Srbiji
Opet ja, velite arapski mediji nista ne pisu. Pa jesti li vi ista pisali o muslimanskom uzasu u Evropi zadnjih 20 godina? Niste! Kaj bi oni pisali? Arapi zele da se Evropa unisti i unistila se, a sada slijedi samo rat.