27.06.2019. u 13:58

Visoko smo eurizirana zemlja pa se i danas cijene stana i auta izražavaju u eurima

Jedna od najvećih prednosti članstva u Europskoj uniji zasigurno je poslovanje pod zajedničkom valutom, a Hrvatska je nakon šest godina članstva najavila prvi korak u dugotrajnoj i zahtjevnoj proceduri adopcije europske valute u domaći monetarni sustav.

Ispunili smo kriterije makroekonomske stabilnosti pa će brzina uvođenja nove valute ovisiti o političkoj volji Europe, a ne ekonomskim podacima. Međutim od tehnike uvođenja eura puno važnija bi trebala biti rasprava o razlozima povlačenja takvog poteza.

Naime, uvođenje eura politički je cilj i san, ali prema relativno slaboj podršci eurovaluti u anketama, čini se da prednosti jedinstvene valute nisu dovoljno komunicirane široj publici.

Protivnike eura plaši gubitak monetarne suverenosti te ovisnost o Bruxellesu, dok njegovi zagovornici naglašavaju očekivanje pada kamata za kredite građana i poduzetnika, veću stabilnost te manje troškove proizišle iz tečajnih razlika za izvoznike. Argumenti obje strane su legitimni, ali zagovornici eura možda ipak imaju jačeg asa u rukavu.

Realno, Hrvatska je visoko eurizirana zemlja o čemu svjedoči visok udio štednje u eurima te posljedično visoka stopa odobrenih kredita vezanih uz europsku valutu. U narodu je njemačku marku zamijenio euro pa se i danas veće investicije poput kupnje stana ili automobila kolokvijalno određuju u eurima, a ne u domaćim kunama.

Adopciju eura treba promatrati kao prirodni korak jedne ekonomije nakon što dosegne razinu razvijenosti i makroekonomske stabilnosti poput zemalja koje su dio eurozone, a ne kao cilj. Euro bi nam trebao biti potvrda uspješnosti, a ne nada u bolje sutra. Monetarna unija stvorena je na toj osnovi, a s obzirom na to, tako se na stvarni život i reflektira njezino uvođenje.

One koji su bili slabi i nisko konkurentni uvođenje eura pogodilo je poskupljenjem usluga i smanjenjem ukupne kupovne moći, dok su oni koji su bili uspješni i ekonomski moćni u euru pronašli saveznika za svoje napredovanje. U kojoj ćemo skupini biti, odredit će kapacitet provođenja reformi i podizanja konkurentnosti u pet godina koje nam preostaju do uvođenja europske valute.

Komentara 7

Avatar Mrki medvjed
Mrki medvjed
14:18 27.06.2019.

Sprega medija i politike. Kao sve sami ekonomski znalci. E kad bi bili znalci, mi bi smo bili Švicarska i ne bismo bili na dnu EU - e.

Avatar nekakav
nekakav
14:31 27.06.2019.

nisu važne nikakve reforme, već stanje gospodarstva i naš pristup radu. badava nama naša stalna mantra da su hrvati super radnici u njemačkoj, kad doma to ispada sasvim drugačije. u njemačkoj na skeli neće dva sata tipkati po mobitelu, već će udarnički krvavo raditi bez prestanka. ali doma budu na mobitelu visili, i kleli gazdu jer im to zabranjuje. produktivnost naša je mizerna. to govori naša proizvodnja kad ju usporedimo sa brojem radnika.

SO
Somelier
16:23 27.06.2019.

Muka mi je od ovih tema o euru. Bio je dinar pa HR dinar pa kuna. Nikakovi potresi i muke kod preračunavanja. Hrvatska je godinama spremna na euro ako uzmemo u obzir da Slovačka, Kosovo i Crna Gora već imaju euro. Međutim naša vlast se ne će odreči kune jer ona jača BDP od Uskrsa pa do kraja turističke sezone i to na kursnim razlikama. U tim mjesecima kuna obavezno jača i puni se državna blagajna. U globalu to je štetno za državu jer gubimo mnoge turiste koji se ne daju varati i one koji ne vole strane valute.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije