DO 2100.

Europa se zagrijava dvostruko brže nego ostatak svijeta: Alpe bi mogle izgubiti gotovo sve ledenjake

General view shows the aftermath of an avalanche near the Armancette glacier, in the French Alps
Foto: TWITTER @JPCLEMENT38/REUTERS
20.04.2023.
u 11:04

Količina otopljenog leda s ledenjaka nije jedini rekord koji je služba zabilježila u 2022. Naime, Europa je doživjela i dosad najtoplije evidentirano ljeto

U Alpama se prošle godine otopilo više leda s ledenjaka nego ikada dosad, objavila je u četvrtak agencija EU-a za praćenje klimatskih promjena. Ledenjaci su izgubili više od pet kubnih kilometara leda, objavila je Služba za klimatske promjene Copernicus. Iz agencije kažu da bi, kad bi se spomenuta ledena masa 'utisnula' u kocku, njezini rubovi bili oko pet i pol puta viši od Eiffelova tornja.

Glaciolozi otprije upozoravaju da je stanje alpskih ledenjaka pravi pokazatelj posljedica klimatskih promjena i da bi, po pesimističnim predviđanjima Alpe do 2100. mogle ostati gotovo u potpunosti bez leda, samo s dijelovima ledenih površina koji će činiti pet ili manje posto onoga što postoji danas.

Količina otopljenog leda s ledenjaka nije jedini rekord koji je služba zabilježila u 2022. Naime, Europa je doživjela i dosad najtoplije evidentirano ljeto. U prosjeku je ono bilo toplije za 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2000. Prema Copernicusu temperature u Europi rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka.

Ljeto je obilježila i velika suša koja je pogodila više od trećine Europe, što je utjecalo na poljoprivredu, promet i opskrbu energijom na cijelome kontinentu. Sušne uvjete Copernicus pripisuje ispodprosječnim snježnim padalinama prethodne zime i toplinskim valovima tijekom ljeta.

U južnome dijelu Europe uočen je veći broj dana koje je obilježio "ekstreman toplinski stres", što znači da su vrlo visoke temperature predstavljale rizik za zdravlje stanovništva. Usto je sunčevo zračenje nad Europom bilo intenzivnije nego u bilo kojem razdoblju u proteklih 40 godina. To je rezultiralo iznadprosječnim potencijalom za proizvodnju solarne energije u mnogim dijelovima kontinenta te se nastavak ovakvog trenda očekuje i dalje.

Podaci Copernicusa bilježe se od 1979. Služba za klimatske promjene od 1950. godine koristi i razne ostale dostupne joj podatke, primjerice one sa zemaljskih stanica, iz balona, zrakoplova i satelita. Mjesečni podaci o temperaturama, pokrivenosti površine mora ledom i o ostalim pojavnostima objavljuju se uz pomoć računalnih analiza.

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Foto: VL

Komentara 2

Avatar xenon
xenon
13:24 20.04.2023.

Eto vam na, pa vi i dalje glasajte za HDZ.

PR
predragbabic1
12:57 20.04.2023.

Prema matematički dokazanoj teoriji prof. Milutina Milankovića planeta Zemlja ima topla i hladna doba. Za hladna doba, analizirajući glacijalne pojave utvrđeno je da u piku hladnog doba Lamanš bude zaleđen, da je na Durmitoru koji je oko 2000 m/nm večiti led. Za toplo doba nemamo saznanja, ali se može pretpostaviti da se lednici potpuno otope jer se nivo mora znatno izdiže tako da Vojvodina postaje zabarena, sa većim i manjim jezerima. Na te promjene čovjek nema nikakvog utjecaja, može samo da se prilagođava.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije