ISTRAŽILI SMO Kako je članstvo u EU utjecalo na životni standard stanovnika zemalja novih članica

Europska unija ipak donijela bolji standard i više plaće

hrv_unija.jpg
import
01.10.2005.
u 20:36

Kako bi članstvo u Europskoj uniji bilo doista isplativo, valja se dobro pripremiti i odraditi "domaću zadaću" u pristupnom periodu, smatraju analitičari. Već otvaranje pregovora pozitivno će utjecati na hrvatsko gospodarstvo i prodonijeti dobroj ulagačkoj klimi.

Blagodati članstva
 A sudeći prema iskustvima novih članica, blagodati učlanjenja, poput slobodnog protoka ljudi i roba, trebale bi se pozitivno odraziti na standard građana.
Naime, nakon godinu dana boravka u EU, građani u novim članicama, tvrde analitičari, a pokazuju to i ankete građana, zadovoljni su. Primjerice, da se u Slovačkoj danas organizira referendum za članstvo u EU, bilo bi 76 do 86 posto "za".

 To je, svakako, poboljšanje "pro EU" stava.  Naime, na službenom referendumu za EU 16. svibnja 2003. bilo je 98 posto glasova "za", no kako je na referendum izišlo samo 51 posto birača, može se reći da je tada zapravo realno tek oko 50 posto građano bilo za članstvo u EU. Na referendumu prije ulaska u EU 14. lipnja 2003. Česi su glasovali za ulazak 77 posto, a najnovije ankete pokazuju da je danas za članstvo u EU 83 posto Čeha, što je oko šest posto više.

Neopravdani strahovi
Strah zbog visoke inflacije, rasta nezaposlenosti, snižavanja plaća, pokazuje statistika, nije bio opravdan. Članstvo u EU, dakako, ne donosi spektakularno poboljšanje života preko noći, argumenti o isplativosti članstva najbolje se reflektiraju u svakidašnjici, životu malih građana i njihovim (ne)zadovoljstvima zbog promjena koje im je donijelo članstvo u EU. No, ukupan zbroj prve godine za nove je članice  pozitivan.

 Izvoz je povećan, pri čemu su najviše rasli trgovina među samim članicama te izvoz izvan EU. A povećan je i priljev stranih investicija.
Poljski analitičari Državnog ureda europskih integracija ocijenili su da je povećan društveno-gospodarski razvoja kao rezultat financijske pomoći EU, posebno iz strukturalnih fondova. Pozitivnim ocjenjuju i povećanje stranih investicija te korist od poljoprivrednih fondova.

Kvalitetnije obrazovanje
Kao glavnu negativnost pak ističu povećanje tečaja poljske valute nakon ulaska u EU koji i te kako šteti izvoznicima, a usto se razmahao uvoz polovnih europskih automobila, što pak negativno utječe na zaštitu okoliša. Članstvo je Sloveniji, ističe Marcel Kaprol, državni tajnik za europske poslove i načelnik službe slovenske vlade, donijelo mnogo koristi. 

Smatram da obrazovanje za uspješnost države ima posebnu važnost i baš je na tome području ulazak u EU Sloveniji otvorio mnogo mogućnosti. Načelo slobodnog protoka ljudi omogućuje obrazovanje u inozemstvu, a veća mobilnost studenata i veće mogućnosti obrazovanja pridonose širenju ideja, boljoj naobrazbi i većoj otvorenosti slovenskog društva u cjelini.


Do zapadnog standarda 12 godina

Unatoč zadovoljstvu “novih” građana, da bi dostigli standard starosjedilaca, proći će još dosta godina. Za Poljake primjerice, procjenjuju analitičari, bit će potrebno 20-ak godina, a najprije bi to trebalo poći za rukom Slovencima i Česima. Naime, bruto domaći proizvod po osobi mjeren snagom kupovne moći u novim članicama prosječno je 48 posto prosjeka EU. U prosjeku će im za usklađivanje sa standardom trebati 12 godina, smatraju stručnjaci. Ekonomski razvoj nije jednakomjeran te će uz Slovence brzo napredovati Letonci, a na začelju kolone naći će se Poljaci.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije