Kako bi članstvo u Europskoj uniji bilo doista isplativo, valja se
dobro pripremiti i odraditi "domaću zadaću" u pristupnom periodu,
smatraju analitičari. Već otvaranje pregovora pozitivno će utjecati na
hrvatsko gospodarstvo i prodonijeti dobroj ulagačkoj klimi.
Blagodati članstva
A sudeći prema iskustvima novih članica, blagodati učlanjenja,
poput slobodnog protoka ljudi i roba, trebale bi se pozitivno odraziti
na standard građana.
Naime, nakon godinu dana boravka u EU, građani u novim članicama, tvrde
analitičari, a pokazuju to i ankete građana, zadovoljni su. Primjerice,
da se u Slovačkoj danas organizira referendum za članstvo u EU, bilo bi
76 do 86 posto "za".
To je, svakako, poboljšanje "pro EU" stava. Naime, na
službenom referendumu za EU 16. svibnja 2003. bilo je 98 posto glasova
"za", no kako je na referendum izišlo samo 51 posto birača, može se
reći da je tada zapravo realno tek oko 50 posto građano bilo za
članstvo u EU. Na referendumu prije ulaska u EU 14. lipnja 2003. Česi
su glasovali za ulazak 77 posto, a najnovije ankete pokazuju da je
danas za članstvo u EU 83 posto Čeha, što je oko šest posto više.
Neopravdani strahovi
Strah zbog visoke inflacije, rasta nezaposlenosti, snižavanja plaća,
pokazuje statistika, nije bio opravdan. Članstvo u EU, dakako, ne
donosi spektakularno poboljšanje života preko noći, argumenti o
isplativosti članstva najbolje se reflektiraju u svakidašnjici, životu
malih građana i njihovim (ne)zadovoljstvima zbog promjena koje im je
donijelo članstvo u EU. No, ukupan zbroj prve godine za nove je
članice pozitivan.
Izvoz je povećan, pri čemu su najviše rasli trgovina među samim
članicama te izvoz izvan EU. A povećan je i priljev stranih investicija.
Poljski analitičari Državnog ureda europskih integracija ocijenili su
da je povećan društveno-gospodarski razvoja kao rezultat financijske
pomoći EU, posebno iz strukturalnih fondova. Pozitivnim ocjenjuju i
povećanje stranih investicija te korist od poljoprivrednih fondova.
Kvalitetnije obrazovanje
Kao glavnu negativnost pak ističu povećanje tečaja poljske valute nakon
ulaska u EU koji i te kako šteti izvoznicima, a usto se razmahao uvoz
polovnih europskih automobila, što pak negativno utječe na zaštitu
okoliša. Članstvo je Sloveniji, ističe Marcel Kaprol, državni tajnik za
europske poslove i načelnik službe slovenske vlade, donijelo mnogo
koristi.
Smatram da obrazovanje za uspješnost države ima posebnu važnost i baš
je na tome području ulazak u EU Sloveniji otvorio mnogo mogućnosti.
Načelo slobodnog protoka ljudi omogućuje obrazovanje u inozemstvu, a
veća mobilnost studenata i veće mogućnosti obrazovanja pridonose
širenju ideja, boljoj naobrazbi i većoj otvorenosti slovenskog društva
u cjelini.
Do zapadnog standarda 12 godina
Unatoč zadovoljstvu “novih” građana, da bi dostigli standard starosjedilaca, proći će još dosta godina. Za Poljake primjerice, procjenjuju analitičari, bit će potrebno 20-ak godina, a najprije bi to trebalo poći za rukom Slovencima i Česima. Naime, bruto domaći proizvod po osobi mjeren snagom kupovne moći u novim članicama prosječno je 48 posto prosjeka EU. U prosjeku će im za usklađivanje sa standardom trebati 12 godina, smatraju stručnjaci. Ekonomski razvoj nije jednakomjeran te će uz Slovence brzo napredovati Letonci, a na začelju kolone naći će se Poljaci.
