Pomicanje kazaljki na satu za jedan sat unatrag (u 3 sata kazaljke se pomiču na 2) vjerojatno neće biti posljednje za nešto više od pola milijarde građana Europske unije, no desetak posto zastupnika Europarlamenta snažno pritišće da se već u studenome prihvati rezolucija koja će označiti kraj stoljetne tradicije pomicanja kazaljki na satu u proljeće i na jesen. Takva bi rezolucija obvezivala Europsku komisiju da pokrene proces izmjene Direktive o računanju vremena te je eventualno i ukine, dobije li podršku većine država članica EU.
Rusija, Island, Turska iskočili
Lobističku skupinu protiv pomicanja sata iz svih osam političkih grupacija predvodi češki europarlamentarac Pavel Svoboda, a pridružila su mu se i dvojica Hrvata Davor Škrlec i Ivica Tolić. Akcija unutar središnjega europskog zakonodavnog tijela koordinirana je i pokretima u pojedinim državama, prije svega Poljskoj, Njemačkoj i Švedskoj, gdje je prijedlog došao i do nacionalnih parlamenata, a osnažen je desecima tisuća potpisa građana.
– U odnosu na prošlo stoljeće okolnosti su se bitno promijenile. Tada su se kazaljke pomicale zbog uštede energije i ugljena, ali danas više ti razlozi nisu aktualni. Pomicanje samo stvara probleme i u poslovnom svijetu i u biološkom ritmu stanovnika – komentira Davor Škrlec.
Prvi je put kazaljka pomaknuta sat vremena unaprijed u proljeće 1916., i to na području Austro-Ugarske te je s vremenom uvedena kao pravilo u cijeloj Europi i Sjevernoj Americi. Od većih zemalja Rusija je bila prva koja je odustala od ljetnog i zimskog računanja vremena ostavši na zimskom, a Putin nije usamljen. Isto su učinili i na Islandu te u Bjelorusiji. Lani je i Turska iskočila iz kruga zemalja koje pomiču kazaljke na satu, a hoće li im se pridružiti i Europa, znat će se idućih mjeseci. Europarlamentarci svoju ideju podgrijavaju uoči svake promjene pa bi do proljetnog računanja mogli znati dokle su dogurali.
– Danas se način korištenja energije posve promijenio, mobilnost je velika, a treba uzeti u obzir i ljudski bioritam – kaže Škrlec.
Svoboda se pak poziva na istraživanja koja pokazuju da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata.
– Neki protivnici naše inicijative mogu reći da se ljudi ionako suočavaju s promjenama satova kad putuju u druge vremenske zone. Doista, neki to rade. Rekao bih da to čine dobrovoljno. Ne vidim nikakav smisao u nametanju vremenske promjene za cijelu populaciju – kaže Svoboda.
Više srčanih udara
– Ako se idućeg mjeseca uspijemo izboriti da rezolucija dođe na dnevni red Europskog parlamenta, time ćemo zapravo osnažiti Komisiju da može pokrenuti proces izmjene Direktive – objašnjava Škrlec. Svoj doprinos toj temi dali su i liječnici, a Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu pokazao je da je dan nakon početka ljetnog računanja vremena ponedjeljkom bilo za četvrtinu više srčanih udara nego ostalih dana u godini. Zagovornici promjena pozivaju se i na istraživanje trojice američkih liječnika, ovogodišnjih nobelovaca, koji su dokazali da je ljudsko tijelo stvoreno za stabilan bioritam.
Mogli bi učiniti barem nešto pametno pa napokon ukinuti pomicanje sata i vratiti život u normalu. Još kad bi netko predložio vraćanje rada u smjenama, olakšao bi nam život. Ovako, ako trebaš doktoru, moraš pitati poslodavca, ako trebaš u općinu, moraš pitati poslodavca, ako trebaš djetetu na informacije ili roditeljski, moraš pitati poslodavca. Ako već treći put pitaš, počinje te sumnjičavo gledati i osorno ti kaže da stalno nešto trebaš. I dolaziš na vrh liste sa koje se leti.