1. Stanujem u peterokatnoj zgradi s pedesetak stanova, useljenoj u studenom 1988. i još neetažiranoj. Petoro vlasnika stanova, među kojima sam i ja, adaptiralo je bez građevinske dozvole svoje stanove, na način da smo povećali dio svojeg stambenog prostora za širinu lođa. Da pojasnim, vanjske zidove soba smo pomakli za širinu lođe, široke oko 1,25 m. Pri tome nismo bitno mijenjali izgled fasade zgrade, budući da smo zadržali originalnu metalnu ogradu lođa s roletama (rolete zatvaraju lođu po cijeloj visini). Na primjer, u mojem stanu se povećala ukupna površina stana za 2 m2, zbog promijene vrijednosti faktora za m2 stana za lođu od 0,75 na 1, a površina soba i kuhinje s nusprostorijama za 8 m2, zbog pomicanja vanjskih zidova na dijelu lođe. Moram li legalizirati naprijed opisane građevinske promjene koje sam izveo u svojem stanu i sukladno kojem zakonu i članku? Ako to moram, možete li me uputiti na koji način? Na primjer, koje dokumente trebam za to osigurati? Tehničke sam struke, pa sam nacrte koji su bili potrebni za adaptaciju sam izradio, ali nisam siguran moraju li oni za \"legalizaciju\" biti izrađeni i ovjereni od građevinskog stručnjaka koji za to ima potrebne zakonske ovlasti?
Promjene koje ste opisali (pripajanje lođe sobnom prostoru) treba legalizirati jer se iste odnose i na promjenu namjene prostora i na promjenu lokacijskih uvjeta. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) ne obrađuje posebno vrste prostora u zgradama (po namjeni) nego obim dokumentacije i proceduru definira ukupnim površinama izgrađene građevine. I sami kažete da u zgradi ima oko pedeset stanova pa je vjerojatno da zgrada ima više od 400 m2 građevinske brutto površine, što znači da se legalizacija svakog nelegalnog zahvata u istoj mora provoditi po procedure za zahtjevne građevine (članak 11. Zakona). Dokumentacija treba biti izrađena od strane ovlaštenog arhitekte, a uz nju treba priložiti i Mišljenja i izjave ostalih ovlaštenih stručnjaka, u Vašem slučaju statičara.
2. 1965. g. sagradili smo vikendicu na moru i ona je legalna jer imamo sve papire za nju. Prije je to bila vikendica s ravnom \"dekom\" na vrhu bez krova. 2000. g. napravili smo krov. Do njega se ne može doći jer nema stepenica koje vode do njega i nizak je pa nije moguće iz njega napraviti neki stambeni prostor, odnosno potkrovlje. Zanima me da li je potrebno legalizirati ga i pod koju kategorizaciju objekta spada krov ako ga je potrebno legalizirati?
Ako vam je u građevinskoj dozvoli za vikendicu bio prikazan ravni krov, a vi ste izveli kosi, bez obzira na njegovu visinu isti trebate legalizirati. „Kategorizacija objekta“ ovisi o ukupnoj površini objekta, njegovog legalnog i nelegalnog dijela zajedno.
3. Imam garsonijeru od 22 m kvadratna u sklopu koje je lođa od 4 m kvadratna. Lođa je zatvorena prozorom, a između lođe i sobe maknuti su prozor i vrata s tim da konstrukcija zida nije dirana. Znači, između lođe i sobe još uvijek stoji postojeći zid ali bez vrata i prozora. Podliježe li legalizaciji?
Da, promjenili ste namjenu lođe i pretvorili je u sobni prostor.
4. Obiteljska prizemna kuća oko 60 m2 sagrađena prije 1968 god u naselju Prečko ima građevinsku dozvolu. Kuća je u međuvremenu dograđivana. Ima kat i tavanski stambeni prostor koji nije legaliziran. Živim u tavanskom stambenom prostoru i želim ga legalizirati (mama živi u prizemlju, njezine dvije sestre na prvom katu). Kako njezine sestre kažu da nemaju novac za legalizaciju prvog kata u kojem žive, mogu li ja neovisno o njima legalizirati svoj dio kuće, tj. stambeni tavanski dio iznad njih, gdje živim sa ženom?
Ne možete podnijeti zahtjev samo za legalizaciju dijela nelegalnog dijela kuće ali možete podnijeti zahtjev za cijelu kuću; u tom slučaju obveznici plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa su svi suvlasnici nekretnine, razmjerno svom suvlasničkom udjelu, a u slučaju neplaćanja nekog od njih, na njegovom se suvlasničkom udjelu može provesti ovrha.
5. U vlasništvu sam kuće sagrađene prije 1968. (starija od 140 godina). Kuća je od kamena, a tijekom godina je obnovljena. Vanjski zidovi su ostali isti kao i širina i dužina (7x9 m), a tavanski prostor podignut je za 80 cm od poda. Nadograđen je balkon dimenzija 2.3 x 0.7 m, stepenice s terasom (3.4 x 2.2 m) nalonjeni su na kuću. Zanima me ide li u izmjeru samo tavanski dio, balkon i terasa sa stepenicama, ili cijela kuća, odnosno što treba legalizirati, i jesu li potrebni i arhitekt i geodet? I koji su prvi koraci nakon podnošenja zahtjeva?
Poštovani, dokumentacijom se treba obraditi cijela građevina, njezin legalni i nelegalni dio, a naknada, komunalni i vodni doprinos se računaju samo za nelegalni dio. Od dokumentacije trebate arhitektonsku odnosno građevinsku snimku izvedenog stanja i geodetski snimak, a cijeli postupak započinjete tako da u uredu ili tvrtci, koja Vam je cjenovno i rokovno najpovoljnija, naručite izradu kompletne dokumentacije. Ako Vam je to povoljnije možete posebno angažirati geodeta a posebno arhitekta ili ovlaštenog inženjera.
6. Imam nelegalno izgrađene dvije pomoćne zgrade površine temelja od 36 m2 i 40 m2 čiji su krovovi spojeni u rasponu od 2.5m. Veća zgrada je sjenik, a manja zgrada ima čvrsti betonski strop i u potkrovlju je neuređen tavanski prostor s krovnim prozorima. Uzevši u obzir opisano stanje pitam vas da li je za legalizaciju osim geodeta potrebno angažirati i arhitekta? Općenito, treba li se za legalizaciju prizemnih jednoetažnih pomoćnih objekata angažirati arhitekta?
Pušnica od 4m2 ima armirano-betonski strop na kojem je nadograđen drveni ambar. Može li se taj objekt kategorizirati kao pomoćni?
Prema vašem opisu svaki vaš objekt pojedinačno ima građevinsku brutto površinu manju od 400 m2, pa vam snimke ne mora raditi ovlašteni arhitekt, može ih izraditi i ovlašteni građevinski inženjer. Pušnica na koju je nadograđen drveni ambar više nije pomoćna građevina, ima dvije etaže. Ako su vam dvije prve pomoćne građevine spojene krovom, čija se konstrukcija oslanja na obje građevine, tada je to jedna građevina od ukupno 76 m2 + potkrovlje. Za legalizaciju ovih objekata će vam trebati i geodetska snimka. I na kraju, za legalizaciju prizemnih pomoćnih objekta građevinske brutto površine manje od 50 m2, zahtjevu treba priložiti samo tri kopije katastarskog plana.
>> Sve o legalizaciji čitajte u našem specijalu
