Najjača kriminalma mafijaška organizacija u Italiji je Camorra iz regije Campanije (glavni grad Napulj), slijedi 'Ndrangheta iz regije Calabrije (glavni grad Reggio Calabria), pa tek onda dolazi sicilijanska Cosa nostra i na koncu je Sacra corona unita iz regije Puglie (glavni grad Bari). Prema podacima organizacije za istraživanje međunarodnog kriminala Transcrime, talijanske mafije u 2013. godini zaradile su 25,7 milijardi eura, od čega je 35% ostvarila Camorra, 33% je ostvarila 'Ndrangheta, 18% Cosa nostra, a 11% Sacra corona unita.
Iz onoga što mi je svojedobno jedan od protumafijaških istražitelja kazao može se najslikovitije vidjeti kako danas djeluju mafijaške organizacije. Prisluškivanjem telefonskih razgovora doznalo se i da je dan nakon pada Berlinskog zida jedan od šefova 'Ndranghete nazvao svoga čovjeka u Zapadnom Berlinu i kazao mu da ode u Istočni Berlin i počne kupovati. Ovaj iz Berlina pitao je što treba kupiti, a mafijaški šef mu je odgovorio: „Sve, sve što se prodaje."
Mafija, ako može, kupuje sve, od tvornica do nekretnina, restorana, hotela i supermarketa. Novac zarađen od krijumčarenja droge ili oružja ulaže u legalne poslove. Praktički je nemoguće zbrojiti koliko novaca obrću mafije, ima razlčitih pretpostavki, ali točnih iznosa nema. Na osnovi podataka koje je iznio Eurispes, talijanska nevladina ustanova za istraživanje društvenih kretanja, 'Ndrangheta je u 2004. godini ostvarila nelegalne poslove vrijedne 36 milijardi eura, a prema prof. Donatu Masciandaru s milanskog sveučilišta Bocconi, iznos je veći, odnosno 55 milijardi dolara, što je gotovo kao godišnji BDP Hrvatske ili 5% talijanskog BDP-a.
Svimez, udruga za istraživanje industrijskog razvitka, 2007. na osnovi podataka udruge Confesercenti (savez trgovinskih i turističkih poduzeća) iznijela je da u regiji Calabriji oko 150.000 trgovinskih tvrtki, odnosno polovica ukupnog broja, plaća mafijaškoj organizaciji 'Ndrangheti „pizzo", odnosno određen iznos novca kako bi bili „zaštićeni" od napada kriminalaca. Bez obzira na to što su mafijaški poslovi različiti, ipak kriminalne organizacije još uvijek najviše zarađuju na krijumčarenju droge, na drugom je mjestu zarada na javnim natječajima, na trećem zarada od trgovine oružjem i na četvrtom prostitucija.
'Ndrangheta je i najjača mafija u svijetu. Prema istraživanju objavljenom 2013., 'Ndrangheta ima u svijetu poslove vrijedne 53 milijarde eura (73 milijarde dolara). 'Ndrngheta je nastala u Reggio Calabriji, a onda se proširila u ostale gradove regije. Njezina glavna aktivnost je šverc drogom koju uvozi iz Južne Amerike. No njezina druga po profitu, ali možda po važnosti prva aktivnost jest sudjelovanje na javnim natječajima za gradnju cesta i drugih objekata, odnosno ulaže novac zarađen od droge u tvrtke s kojima sudjeluje na natječajima, a zatim dijeli zaradu. Važno je i njezino političko djelovanje, odnosno kupovanje političara, utjecanje na izborne rezultate tako što osigurava glasove nekom kandidatu koji zatim postaje, na primjer, gradski povjerenik za infrastrukturu koji će zauzvrat dati posao tvrtki koju kontrolira mafija. Sudjeluje i u krijumčarenju ljudima te u skladištenju otrovnog i radioaktivnog otpada. Dakako da je takvo skladištenje jeftinije jer se mafija ne pridržava nikakvih sigurnosnih normi. Svojim djelovanjem, dakle, utječe na društvena kretanja, na politiku (uglavnom je riječ o lokalnim i gradskim službenicima) i praktički kontrolira teritorij.
Sve mafije nastoje kontrolirati teritorij. Tada imaju moć ne samo nad ljudima nego i nad svime što se događa pa gradi, prodaje itd. na određenom teritoriju. To čini i tako da zadovolji stanovništvo, da održi određen društveni mir. Kada je 1986. godine u Palermu počeo megaproces protiv 475 sicilijanskih mafijaša, koji sam pratio za VL, ispred zatvora-sudnice bilo je prosvjednika koji su držali transparente na kojima je pisalo: „Mafija nam daje posao". Tih je godina sicilijanska mafija bila najjača i utkana u sve pore društveno-političkog života. Prisjećam se kako sam s nekolicinom stranih novinara odlazio na ručak i večeru u restoran Fico d'India, čijeg su vlasnika neki mladići pozdravljali s „baciamo le mani" (ljubimo ruke). Objasnio sam kolegama koji to nisu znali da je osoba pozdravljana s "ljubimo ruke" u najmanju ruku šef mafije u četvrti, ako ne i šire. Neki kolege htjeli su odmah napustiti restoran iz straha da im se nešto ne dogodi, ali mafija nije ubijala turiste ili goste restorana, već je nalazila načine da ubije nekog pojedinca u borbi za unutarnju vlast. I zaista, nakon nekoliko mjeseci vlasnik restorana Fico d'India je ubijen.
Ubojstvo suca
Sicilijanska mafija doživjela je teške udarce polovicom osamdesetih godina, odnosno nakon što je jedan od talijansko-američki mafijaških kumova Tommaso Buscetta nakon uhićenja počeo surađivati s pravdom i prvi je put opisano djelovanje Cosa nostre. On je bio prvi mafijaški pokajnik, odnosno obećana mu je sloboda za izdaju mafijaša. Pala je čuvena mafijaška „omertà", odnosno šutnja o kriminalnim poslovima. Uhićeni su brojni mafijaši i 10. veljače 1986. počeo je megaproces protiv 475 mafijaških šefova. Mafijaše je branilo 200 odvjetnika.
Sud je izrekao kazne: 19 doživotnih kazni zatvora i ukupno 2665 godina zatvora za ostale. Tadašnja kupola, kako je nazivan vrh Cosa nostre, praktički je uništena, ali na čelo sicilijanske mafije dolazi Toto Riina. Kao osvetu sucima i istražiteljima Riina organizira atentat eksplozivom na protumafijaškog suca Giovannija Falconea u svibnju 1992. Ubijen je sa suprugom Francescom Morvillom i petoricom članova pratnje. Samo dva mjeseca kasnije Cosa nostra ubila je i protumafijaškog suca Paola Borsellina, Falconeova prijatelja i suradnika. Cosa nostra uzvratila je strašnim udarcem. No, prema nekima tadašnjim analizama, takav napad na protumafijaške suce bio je i dokaz slabosti Cosa nostre. Jer, kada se mafija osjeća jakom, želi svoje poslove obavljati u što većem miru, ne želi privlačiti pozornost. Toto Riina, rođen 1930. u Corleoneu (iz tog mjesta i okolnih bili su svi šefovi Cosa nostre), zvani La Belva (Zvijer) zbog krvoločnosti, uhićen je u siječnju 1993. Osuđen je na više doživotnih zatvorskih kazni te je i danas iza rešetaka.
Zapravo, ključna je za borbu protiv Cosa nostre bila suradnje SAD-a i Italije koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. No mafijaška veza SAD – Sicilija još uvijek postoji, što dokazuje i uhićenje 90 osoba u New Yorku i na Siciliji u veljači 2008., koje su na neki način vezane za mafijaške obitelji Inzerillo, Mannino, Di Maggio i Gambino. Među uhićenima je i boss Jackie D'Amico.
Nakon uhićenja Tota Riine vrha Cosa nostre dokopao se Matteo Messina Denaro, rođen 1962. Dakle, imao je samo 30 godina kada je preuzeo Cosa nostru i htio je zajedno s tadašnjim kumovima nastaviti s bombaškim napadima koji inače nisu bili svojstveni mafiji. Tih godina podmetani su eksplozivi u Firenci, Milanu i Rimu, a u njima je poginulo 10 osoba i ranjeno 106. No nakon toga prestali su napadi, a Messina Denaro i dalje je neuhvatljiv. Različit je od prijašnjih kumova Cosa nostre koji su se skrivali u malim mjestima na sicilijanskim brdima i praktički živjeli u siromaštvu, ali svjesni da vladaju određenim prostorom, ljudima, društvenim kretanjima i to im je davalo veliku zadovoljštinu, osjećali su se moćnima.
Prema izvješću protumafijaške direkcije za istragu (DIA) Matteo Messina Denaro nedodirljivi je šef Cosa nostre. Njegovo je vodstvo drugačije. Sicilijanska mafija više ne traži „pizzo", postotak novca od prometa, jer je ona vlasnica restorana, poduzeća, komercijalnih centara. Mafija je postala pravi holding vezan za politiku i neke masonske lože. Zna i kako doći do europskih fondova za ulaganje, na primjer, u obnovljivu energiju. Na Siciliji je sve puno solarnih panela i vjetrenjača, a neke od tih elektrana u vlasništvu su ljudi iz Cosa nostre.
„Mafija je aktivna, spretna i u skladu s vremenom. Otkrila je, na primjer, novu mogućnost ulaganja uz državne poticaje u elektrane na vjetar", izjavio je regionalni zapovjednik karabinjera Giovanni Barbano te dodao kako pri tome podmićuje političare i državne dužnosnike. Prije nešto više od 20 dana, točnije 3. kolovoza, policija je u Trapaniju i okolici uhitila jedanaest osoba vezanih za Messinu Denaru. Talijanski premijer Matteo Renzi napisao je na Facebooku da je zahvalan policiji i istrazi te ih potaknuo na daljnji rad i uhićenje Messine Denare, koji se već 30 godina nalazi u bijegu, a koji je u odsutnosti osuđen i na doživotni zatvor. Jednu stvar iz mafijaške tradicije Messina Denaro nije izmijenio, odnosno način međusobnog dogovaranja. U vrijeme WhatsAppa i ostalih suvremenih načina slanja poruka, Cosa nostra komunicira na papirićima (pizzini). Ako se želi nekome poslati neku poruku, izbjegavaju se telefonski razgovori, pa i razgovori na ulici, već se preko trećih osoba šalju papirići.
Na svjetskoj razini Cosa nostra surađuje s ruskom mafijom. Prvi je put 1994. otkrivena prisutnost ruske mafije u SAD-u, u Atlanti, gdje se udružila s Cosa nostrom. Istraga je otkrila i prisutnost ruske mafije zvane Sunčeva braća (Solntsevskaya bratva) 1998. u Italiji. Od 2008. gotovo je formalizirana suradnja ruske mafije s Cosa nostrom, 'Ndranghetom i Camorrom. U rukama ruske mafije neka su talijanska poljodjelska poduzeća, ali prije svega ona za prijevoz robe u Italiji i inozemstvu. U Italiji je po svom utjecaju postala treća, nakon talijanskih i kineskih mafija.
'Ndrangheta je, prema izvješću protumafijaške parlamentarne komisije iz 2008. godine, organizirana ne kao hobotnica kao što je bila Cosa nostra, odnosno s glavom i kracima, već ima samo krake s pipcima. Nema neku upravu (kupolu kao Cosa nostra) koja njome upravlja, već po strukturi više nalikuje na terorističku organizaciju Al-Qa'idu. Od 2013. godine 'Ndrangheta se smatra najopasnijom mafijom na svijetu koja ima krakove i u Australiji i Kanadi, odnosno svugdje gdje ima emigranata iz Calabrije. Prema nekim procjenama, 'Ndrangheta ostvaruje 53 milijarde eura godišnjeg prihoda. No, kako je i Al-Qa'ida u Bin Ladenu imala svoga lidera, tako parlamentarna komisija smatra da i 'Ndrangheta ima nekoga na vrhu, odnosno da postoji neki vrh koji je nazvan Provincia ili Crimine. A 'Ndranghetin Bin Laden je Domenico Oppedisano (85), uhićen u srpnju 2010. No nikada nitko iz 'Ndranghete nije srušio zid šutnje.
Kako djeluje 'Ndragheta? To se može vidjeti iz najnovijeg primjera. Talijanska policija u listopadu 2012. uhitila je u Milanu, zajedno s još 19 osoba, člana vlade regije Lombardije Domenica Zambettija pod optužbom da je organizirao dobivanje glasova na izborima uz pomoć mafijaške organizacije 'Ndranghete. Kupio je po 50 eura 4000 glasova (dakle, platio je 200.000 eura), što mu je organizirala 'Ndrangheta. Domenico Zambetti bio je u lombardskoj vladi zadužen i za davanje poslova gradnje objekata za svjetsku izložbu Expo 2015. u Milanu, na prostoru općine Rho. Preko njega se 'Ndrangheta trebala ubaciti u poslove vezane za Expo, ali tu je operaciju spriječila istraga. No u mnogim su gradovima takve razmjene usluga između politike i mafije uspjele. U cijelome svijetu odjeknula je istraga o mafiji u glavnom gradu (Mafia Capitale), u Rimu. Tu je riječ, s jedne strane, o osobama vezanima za kriminal koje su uspjele stvoriti i zadrugu za pružanje usluga, a s druge o mafiji romske obitelji Casamonica.
Pogledajmo i kakva je situacija s napuljskom mafijaškom organizacijom Camorrom o kojoj je knjigu „Gomorra" napisao Roberto Saviano, a po njoj je snimljen i film. Početkom 2000. godine Camorra je bila još dosta snažna, prije svega zbog potpore koju je imala u nekim političkim krugovima u Napulju i Caserti. Danas se računa (podaci Eurispesa) da se u Camorri nalazi oko 4500 ljudi iz 114 obitelji u regiji Campaniji te da zarađuje oko 12 milijardi eura godišnje. No ona ima veze i u Nizozemskoj, Španjolskoj, Brazilu, Portugalu, Rusiji, Rumunjskoj, Njemačkoj, Albaniji, Poljskoj... Također se infiltrira u dobivanje javnih radova, zatim krijumčari drogu, ljude, oružje...
Kako pobijediti mafiju
Kako se sučeljavati s mafijaškim organizacijama? Prije svega treba im zapljenjivati imovinu. Najteži udarac za mafijaša oduzimanje je nekretnina, poduzeća itd. Zatim treba raspuštati općinska vijeća u kojima su se lokalni političari povezali s mafijašima. Od 1991. do 2013. godine, na primjer, raspušteno je čak 58 općinskih vijeća samo u regiji Calabriji, među kojima i u glavnom gradu Reggio Calabriji. No i u sjevernim regijama, ne samo u južnima, ima mafijaške infiltracije.
Prema svim tim podacima ispada da će biti nemoguće uništiti mafije. Giovanni Falcone na pitanje hoće li mafija biti svladana odgovarao je: „Mafija je ljudski fenomen i kao svi ljudski fenomeni ima svoj početak i imat će svoj kraj". Osnovno je, zapravo, da ljudi shvate da mafija nije samo sicilijanska ili kalabrijska kriminalna organizacija, već da je mafija sve ono što je udruživanje radi počinjenja kaznenih djela. U Italiji je 1982. godine donesen zakon protiv kaznenog djela udruživanja radi kriminalnih radnji mafijaškog tipa. Dok sve države ne budu imale takve i slične zakone, teško će se suzbiti mafijaško djelovanje koje je globalno. Jako je važno i da ljudi postanu svjesni da u svojim sredinama imaju svoje mafije protiv kojih se treba boriti.
