Više od 50 tisuća građana Finske potpisalo je peticiju kojom traže raspisivanje referenduma o izlasku iz eurozone, a finski parlament mora silom zakona raspravljati o mogućem raspisivanju referenduma.
Iako i lideri vladajuće euroskeptične stranke vjeruju da je članstvo u eurozoni možda i štetno za Finsku, analitičari ne očekuju da će parlament zaista raspisati referendum, no uoči parlamentarne rasprave ankete pokazuju da građani Finske sve manje podržavaju euro kao valutu.
Njih 54 posto podržava ostanak u eurozoni, a 31 posto želi izlazak iz eura, što je dramatičan pad u odnosu na ankete prije četiri godine, kad je 72 posto bilo za, a 19 posto protiv eura.
Iako i sada većina Finaca želi ostati u eurozoni, na pitanje bi li Finskoj bilo bolje izvan eurozone, 44 posto ukupnog broja ispitanika smatra da bi, njih 30 posto smatra da bi sve bilo isto, a samo 20 posto da Finskoj ne bi bilo bolje izvan eurozone.
Dokaz o štetnosti eura
Finci koji su potpisali peticiju za referendum ukazuju na činjenicu da je Finska odlučila ući u eurozonu 1998. bez referenduma, dok su susjedne države članice EU Švedska i Danska održale referendume na kojima su građani odbili ulazak u eurozonu, što je tim dvjema državama pomoglo da u godinama recesije devalviraju svoje nacionalne valute i tako potaknu izvoz i gospodarski rast. Finski BDP godinama stagnira, a u odnosu na 2008. godinu, kada je počela globalna kriza, manji je za više od 6 posto, dok je švedski BDP u odnosu na istu godinu veći za 8 posto.
– Mislim da Finska nije trebala ući u eurozonu. No, kako danas razmontirati tu odluku, to je vrlo komplicirano pitanje – rekao je Timo Soini, ministar vanjskih poslova i predsjednik euroskeptične stranke Pravi Finci, koji euro smatra pogrešnim, ali ne vjeruje da postoji politička volja i način da ga se Finska jednostavno riješi i vrati nacionalnu valutu finsku marku.
Kritičari eura kao manjkave valute tvrde da je Finska dokaz o štetnosti eura jer, za razliku od Grčke i drugih zemalja južne periferije eurozone, nitko ne može optužiti Finsku da se ponašala rasipnički, da je tehnološki zaostala, nekonkurentna, s raširenom korupcijom ili oligarhijom.
Upravo suprotno, Finska je uzor po mnogo čemu, uključujući i reforme i fiskalnu disciplinu, pa ipak članstvo u eurozoni ne djeluje dobro na njezino gospodarstvo. Na recesiju u Finskoj utječe više vanjskih čimbenika, među ostalim i pad cijena prirodnih materijala, pa i drva i drvnih proizvoda, a također i recesija u Rusiji i krah Nokie. No, mnogi Finci vjeruju da bi sve te nedaće lakše prebrodili kad bi imali mogućnost devalviranja valute, što u eurozoni jednostavno nemaju.
Rasprava u parlamentu
– Euro nije optimalna valuta i ljudi postaju svjesni stvarnih razloga naše krize – rekao je Paavo Väyrynen, finski liberal i europarlamentarac, u izjavi za Daily Telegraph. Upravo je on ljetos pokrenuo prikupljanje potpisa kojim su sada prisilili finski parlament na održavanje rasprave o referendumu. Rasprava se očekuje početkom 2016. godine.
Odluči li Finska zaista raspisati takav referendum, za što su ipak male šanse, bio bi to prvi referendum u povijesti EU na kojem bi se zaista odlučivalo o izlasku jedne zemlje iz eurozone.
>> Finska planira svakom stanovniku davati po 800 eura mjesečno
>> Norvežani bi Fincima darovali planinu
pouka ove priče jest da treba ostaviti svoju valutu što duže. da su britanci žrtvovali svoju funtu za euro, danas bi bili u rangu španjolske. a ovako, igre sa funtom im donose lijepe prihode, a i ekonomiju zemlje je lakšeše braniti od najezde skakavaca.