Samo jedan posto europskog BDP-a izdvaja se godišnje za podmirenje troškova birokracije, a svega 5 posto od tog novca ostaje u Bruxellesu, istaknuo je Patrizio Fiorilli glasnogovornik za EU proračun na seminaru ''Regionalna i lokalna samouprava u EU i uloga medija'' koji se prošlog vikenda pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova održao u Varaždinu.
Fiorilli je ukazao na promjenu regionalnih politika te buduće kohezijske politike koja više nije koncentrirana na infrastrukturu već ulaganja u visoku tehnologiju, znanost i istraživanja. No, upozoreno je, Hrvatska u području obrazovanja nema sustav koji proizvodi dovoljno konkretan proizvod da bi se moglo ići u istraživanja, niti postoji nužna spona između obrazovanja i gospodarstva.
Da bismo kao novopridošla članica mogli iskoristiti što više sredstava od 8 milijardi eura, koliko nam je dano na raspolaganje iz EU fondova u sljedećih sedam godina, potrebno je provesti fiskalnu decentralizaciju. Njome bi se više sredstava iz proračuna dalo lokalnim samoupravama a one bi se, istaknuo je Hrvoje Marušić pomoćnik ministrice Vesne Pusić, trebale koncentrirati na uspostavljanje javno-privatnih partnerstava jer regionalno-lokalna udruživanja te sinergija privatnog i javnog sektora povećavaju šanse za apsorpciju sredstava iz EU fondova.
Naime, fondovi ne financiraju projekte u cjelokupnom iznosu već najviše do 85 posto dok se ostatak sredstava namiruje samofinanciranjem. Znači to da bi lokalne samouprave ili općine same trebale pridonijeti razvoju osiguranjem dijela potrebnih sredstava.
Osim grada Varaždina, gdje je prije sedam godina upravo prvim modelom javno-privatnog partnerstva u RH obnovljena Županijska palača, kao svijetli primjer takve sinergije ravnateljica ekonomskog instituta Zagreb Dubravka Jurlina Alibegović navela je otok Krk gdje šest lokalnih općina sudjeluje u pružanju zajedničkih usluga ( dječji vrtići, škole, javne komunalije). Pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Matija Derk dodao je da se putem strategije razvoja gospodarstva Europske unije Europa 2020. sredstva trebaju iskoristiti za rast gospodarstva, obuzdavanje nezaposlenosti, ali i za postizanje energetske učinkovitosti obnovom javnih zgrada kojom bi se trošak energenata smanjio za 30 posto.
Istaknuo je i kako je, iako se čini pozamašan, iznos od 8 milijardi eura koji nam se do 2020. godine nudi iz EU fondova, ustvari ekvivalentan polovini jednogodišnjeg proračuna RH.
