Povodom 26. obljetnice Vojno redarstvene akcije Oluja Fond za humanitarno pravo iz Beograda, kojega je godinama vodila Nataša Kandić, na svojoj Internet stranici objavili su priopćenje u kojem navode kako su tijekom i nakon Oluje počinjeni rasprostranjeni i sistematski zločini prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njegovoj imovini.
To je, kako navode iz FHP-o, dovelo do raseljavanja oko 200.000 Srba, uništavanja i pljačke imovine, dok je oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama ubijeno.
- Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i raseljene osobe 2021. godine u Srbiji se nalazi još 25.330 osoba iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje imaju status izbjeglica. Kao jedan od problema sa kojima se suočavaju žrtve „Oluje“ jeste činjenica da ih institucije Srbije ne prepoznaju kao civilne žrtve rata, navode iz Fonda.
Pojašnjavaju kako se u ranijem i u sadašnjem zakonskom rješenju ova kategorija žrtava ne može dobiti taj status jer njihove ozljede nisu nastale na teritoriji Srbije već Hrvatske.
- Ovo zakonsko rešenje govori u prilog stavu da se predstavnici državnog vrha Srbije žrtava „Oluje“ sjećaju samo početkom kolovoza kada se obilježava godišnjica ove operacije, dok konkretna pomoć i podrška izostaje već 26 godine bez naznake da će se to u skorijoj budućnosti promijeniti, navodi se u priopćenju Fonda.
Dodaju i kako su državne institucije Srbije počele službeno da obilježavaju godišnjice „Oluje“ 2015. godine i to zajedno sa Republikom Srpskom. Te godine uspostavljen je i Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe, koji se obilježava 5. kolovoza kao dan žalosti.
Iste godine održana je i prva službena komemoracija velikih razmjera koja je počela simboličnim susretom Milorada Dodika i Aleksandra Vučića na sredini mosta na Rači. Na ovom mjestu je 2020. godine otkrivena spomen ploča, a u planu je i razvijanje memorijalnog parka kod Sremske Rače.
- Viktimološki diskurs koji prati državna obilježavanja „Oluje“ politički zloupotrebljava žrtve i izvučen je iz šireg konteksta rata u Hrvatskoj. Pored toga što su žrtve i njihove obitelji nevidljive za institucije Srbije, na obilježavanjima se ignoriraju činjenice o prisilnoj mobilizaciji izbjeglica po njihovom dolasku u Srbiju kao i o tome da izbjeglice iz Krajine nisu bile dobrodošle u Srbiji.
Osim toga, predstavnici Srbije i Republike Srpske ne spominju kontekst koji je prethodio „Oluji“ i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva koje je uslijedilo nakon zauzimanja velikih dijelova Hrvatske od strane različitih srpskih snaga, stoji u priopćenju Fonda.
VIDEO Hrvatska obilježava Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti
Koja je svrha ovog članka? Dokazati da postoji jedan ili dva Srbina koji misle (kao i svi ostali Srbi) da Hrvati jesu krvoločni ubojice ali da su možda, ipak, bili malo provocirani, što ih, naravno, ne opravdava. 400? Što je odmak veći, čini mi se da je trebalo sve.