Stanovnici Hrvatske u nedjelju navečer imali su priliku vidjeti neobičan prizor na nebu, polarnu svjetlost. Rijedak fenomen rezerviran samo za polarne krajeve i vidljiv početkom proljeća ili krajem zime, Aurora borealis odnosno polarna svjetlost iznenadila je sve. No, što smo zapravo vidjeli u nedjelju navečer.
"Ono što se prošle nedjelje moglo vidjeti na nebu iznad Hrvatske je i polarna svjetlost, ali i stabilni crveni aurorin luk (SAR arc) obzirom da ono što smo vidjeli jest bila aurora jer se na momente ispod crvenog sjaja mogao vidjeti i zeleni sjaj i dok je bio aktivan plesao je baš kako treba kad je aurora, poput raznobojne zavjese koju nosi vjetar. Crveni dio pojave na nebu je bio tzv. SAR arc" objasnio je za Večernji list glavni tajnik, Dorian Božičević, mag. theol iz Hrvatskog astronomskog saveza.
GALERIJA Polarna svjetlost mogla bi se opet vidjeti iz Hrvatske
"Svima najpoznatija pojava polarne svjetlosti je polarna svjetlost koja se najčešće pojavljuje oko zemljinih polova i na tu se pojavu misli kad se kaže polarna svjetlost odnosno aurora borealis (sjeverna) ili australis (južna) svjetlost. Postoje i manje poznate pojave aurore kao što je “stabilni crveni aurorin luk” (SAR arc). SAR arc je pojava otkrivena 1956. godine i naziv pojave je recimo pogrešan jer se ne radi niti o Aurori niti o stabilnoj pojavi, ali kad su ovu pojavu znanstvenici prvi puta uočili dali su joj takav naziv jer podsjeća na auroru", objasnio Božičević.
Polarna svjetlost (aurora), objasnio je Božičević nastaje kad se nabijene čestice sa Sunca (sunčev vjetar) sudare sa Zemljinom magnetosferom i atmosferom što pojednostavljeno rečeno uzrokuje da naša atmosfera svijetli i ta pojava se javlja bliže zemljinim polovima.
Video: Polarna svjetlost snimljena sa Sljemena
"Stabilni crveni aurorin luk (SAR arc) je pojava koju uzrokuju ekstremna termalna i kinetička energija unutar Zemljine atmosfere i ova pojava nije još do kraja istražena. Osim ove pojave postoji i pojava koju nazivamo snažna termalna emisija koja ubrzava (STEVE) koja može nastati iz stabilnog crvenog aurorinog luka. Obje pojave još nisu potpuno znanstveno istražene, ali istraživanja pokazuju da nastaju u vrijeme visoke geomagnetske aktivnosti odnosno za vrijeme geomagnetskih oluja", kaže Božičević.
Hoćemo li još vidjeti Auroru nad našim krajevima?
"Sljedećih godina imat ćemo puno toga, aktivnost Sunca raste, sunčevo magnetsko polje podivlja svakih 11 godina. I idemo sada prema tome, maksimum je 2025. godine, tako da ćemo sada imati puno geomagnetskih oluja uzrokovanih udarima sa Sunca. Uglavnom, aktivnost Sunca nam sada raste i ovih pojava će biti više, a jednako tako imamo puno sunčevih pjega na Suncu, puno više eksplozija i to će trajati tamo negdje do konca 2025. godine. Tijekom 2026. Sunce bi se trebalo početi smirivati. To je periodični ciklus od svakih 11 godina kada sunčevo magnetsko polje podivlja", objasnio je Božičević.
Naglasio je da onda imamo masu ovakvih pojava koje mogu biti ponekad i opasne. "Mi to ne primjećujemo tu kod nas jer smo na srednjim širinama. Ali recimo sjever Kanade i slično njima zna izbaciti kompletno električnu mrežu, utječe to jako na satelite, osobito na GPS", kazao je.
