Pad Berlinskog zida 9. studenog 1989. godine označio je prekretnicu u europskoj i svjetskoj povijesti. No, jeste li znali da je ovaj monumentalni događaj zapravo pokrenut jednom običnom pogreškom? Rušenje Zida bilo je neočekivano i dalekosežno u svojim posljedicama.
1. Zid je srušen greškom: Najnevjerojatnija činjenica o padu Berlinskog zida je da se dogodio zbog pogreške. Na press konferenciji 9. studenog 1989., istočnonjemački dužnosnik Günter Schabowski nehotice je objavio da će građani DDR-a moći odmah slobodno putovati u Zapadnu Njemačku. Ova izjava, koja je trebala stupiti na snagu tek sljedećeg dana, pokrenula je lavinu događaja koji su doveli do pada Zida te iste večeri. "Bila je to nevjerojatna noć," prisjeća se Hans Mueller, stanovnik Istočnog Berlina. "Odjednom smo shvatili da možemo prijeći na drugu stranu. Nitko nije mogao vjerovati da se to stvarno događa."
2. Prva "rupa" u Zidu nastala je nekoliko mjeseci ranije: Iako se pad Berlinskog zida veže uz 9. studeni, prva simbolična "rupa" u Željeznoj zavjesi nastala je nekoliko mjeseci ranije. U svibnju 1989. Mađarska je počela uklanjati žičanu ogradu na granici s Austrijom, što je omogućilo tisućama istočnih Nijemaca bijeg na Zapad preko te rute.
3. Pad Zida nije bio planiran: Istočnonjemačke vlasti nisu planirale rušenje Zida. Događaji su se odvijali spontano nakon Schabowskijeve izjave, kada su tisuće građana pohrlile prema graničnim prijelazima. Granični stražari, nespremni i bez jasnih uputa, na kraju su popustili i otvorili prolaze.
4. David Hasselhoff je nastupao na Zidu: Američki glumac i pjevač David Hasselhoff, vrlo popularan u Njemačkoj, održao je koncert na ostacima Berlinskog zida na Silvestrovo 1989. Njegov hit "Looking for Freedom" postao je neslužbena himna njemačkog ujedinjenja.
5. Umjetnička transformacija Zida: Nakon pada, mnogi dijelovi Berlinskog zida pretvoreni su u impresivna umjetnička djela. Najpoznatiji primjer je East Side Gallery u Berlinu, gdje su umjetnici iz cijelog svijeta oslikali 1,3 kilometra dugačak segment Zida, stvarajući najveću galeriju na otvorenom na svijetu. Ova transformacija simbolizira trijumf kreativnosti nad podjelom.
6. Zid je bio duži nego što se obično misli: Berlinski zid nije okruživao samo grad Berlin. Ukupna duljina Zida iznosila je oko 155 kilometara, od čega je samo 43 kilometra dijelilo Istočni od Zapadnog Berlina. Ostatak je odvajao Zapadni Berlin od okolnog teritorija DDR-a.
7. Neki dijelovi Zida i dalje postoje: Iako je većina Zida srušena, neki dijelovi namjerno su sačuvani kao spomenici. Osim East Side Gallery, poznati su i Memorijalni centar Berlinskog zida u Bernauer Strasse te segment Zida u Potsdamer Platzu.
8. "Mauerspechte" odigrali su važnu ulogu: U danima nakon pada Zida, mnogi Berlinčani počeli su ga rušiti vlastitim rukama. Ovi "Mauerspechte" ili "zidni djetlići" koristili su čekiće i dlijeta da bi odnijeli komade Zida kao suvenire, ubrzavajući njegovo rušenje i simbolizirajući narodno sudjelovanje u ovom povijesnom trenutku.
9. Pad Zida utjecao je na cijelu Europu: Rušenje Berlinskog zida potaknulo je val demokratskih promjena u cijeloj Istočnoj Europi. U mjesecima koji su uslijedili, komunistički režimi pali su u Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, mijenjajući političku kartu Europe.
10. Ujedinjenje Njemačke nije bilo trenutno: Iako je pad Zida označio početak kraja podjele Njemačke, formalno ujedinjenje dogodilo se tek 3. listopada 1990. godine. Taj se datum i danas obilježava kao Dan njemačkog jedinstva, podsjećajući na složenost procesa ujedinjenja.
11. Ekonomske posljedice bile su značajne Ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke donijelo je značajne ekonomske izazove. Tranzicija istočnonjemačkog gospodarstva na tržišni model bila je teška i skupa, a njezine posljedice osjećaju se i danas u obliku ekonomskih razlika između istočnih i zapadnih njemačkih pokrajina.
FOTO On ju je hvalio i ljubio, a ona? Evo što stručnjakinja za govor tijela kaže o držanju Melanije Trump tijekom govora njenog muža
