Svi dužnici koji su podigli kredit s promjenjivom kamatom prije 2010. oštećeni su, ima ih nekoliko desetaka tisuća, a sigurno 50.000 – istaknuo je predstavnik Udruge Franak Goran Aleksić, najavljujući privatnu skupnu tužbu kojom će od banaka potraživati povrat preplaćenih kamata zbog nezakonitog mijenjanja kamate tijekom otplate kredita.
– Ukupan iznos potraživanja preplaćenih kamata mogao bi iznositi između 2 i 3 milijarde kuna, a sa zateznim kamatama i do 5 milijardi kuna – upozorio je Aleksić.
Iako nema ograničenja broja „suparničara“ u privatnoj skupnoj tužbi, udruga kani podići tužbu za pet do najviše deset dužnika koje će pravno pratiti u postupku i pokriti im sve troškove. Broj dužnika ograničili su jer tužbeni zahtjev u ovakvu postupku ne smije biti veći od 250 tisuća kuna. No u udruzi smatraju da troškova neće biti jer vjeruju u uspjeh postupka.
– Zbog sudske prakse bit će bitno kakva je ova presuda, ali još će bitnije biti presude za pojedinačne procese koje pokrenu dužnici jer će biti osnova za ostale postupke – kaže Aleksić. Podsjetio je i da je u tijeku finaliziranje dvaju zakona koje priprema udruga: jedan se odnosi na vraćanje kamata svim dužnicima vansudski na osnovi pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda o preplaćenim kamatama, a drugi na utvrđivanje fiksne marže za sve kredite.
– Još nismo uspjeli uspostaviti pravi kontakt s Ministarstvom financija u tom smislu pa sami pripremamo zakone – ističe Aleksić.
Dijana Kladar, neovisna pravna stručnjakinja, kaže kako očekuju da se udruzi javi određeni broj potrošača koji smatraju da su oštećeni, dužnika u eurima, iako je moguće tražiti povrat i za kunske kredite.
- Presuda je rekla da su kamate mijenjane jednostrano ništetne, da je posrijedi nepoštena odredba u ugovoru. Svi oštećeni u CHF, euru i kunama, mogu tražiti povrat preplaćenih kamata. Vještak ili osoba ekonomske struke morali bi pogledati dokumente i izračunati za koliko su oštećeni pa se postavlja tužbeni zahtjev, pa tužba – objasnila je pravnica.
I dok oko nezakonitog povećanja kamate, ističe, nema spora, problematična može biti eventualna zastara.
Trenutkom pokretanja tužbe zastara se prekida; svi rokovi koji su prije tekli računaju se ispočetka, nakon donošenja presude. No, u kolektivnoj tužbi takve odredbe nema, a o tome će viši sudovi morati zauzeti stav – napominje D. Kladar, no dodaje i da već postoje prvostupanjske presude koje potvrđuju da nema zastare, a Vrhovni sud može donijeti stav prema tom pitanju kada vidi da će biti više tužbi.
Što se tiče najave podizanja slične kolektivne tužbe s Udrugom Potrošač prije dvije godine, Aleksić otkriva da su od nje odustali zbog turbulencija u Udruzi Franak.
- Mi smo tada htjeli podnijeti tužbu zbog nezakonitih fiksnih marži, ali kolektivnom tužbom ne može se zahtijevati novac. Sada je riječ o mini kolektivnoj tužbi, ali snaga joj je drukčija, jača, jer se njome zahtijeva i vraćanje novca – zaključio je Aleksić.
Cilj im je, kaže, da se banke dovedu na zakonit put, da se na zakonit način odredi fiksna marža koju su banke 2014. odredile nezakonito.
- Proteklih deset godina nezakonito posluju. Vlasti i NHB trebali bi stajati na braniku domovine i tražiti da se vrate na pravi put. Ne znam kako mogu mirno stajati i gledati da se to događa – konsterniran je predstavnik Franka.
>> Drugi čin u dužničkoj drami: Franak tuži i za euro
Neka pitaju hadezeovc kako dobiti kredit od 2%.2% svima ne samo njima