U Europskoj je uniji u 2020. godini rođeno je 4,07 milijuna beba, čime je nastavljen trend smanjenja broja rođene djece koji je započeo 2008. godine, kada je u EU rođeno 4,68 milijuna djece.
Prema objavljenim podacima Eurostata s četvrtka, najveće stope fertiliteta (prosječan broj djece koju rodi žena u reproduktivnoj dobi op.a) u Uniji imaju Francuska (1,83), Rumunjska (1,80), Češka (1,71), Danska (1,68), Švedska (1,67) te Irska (1,63). Nasuprot njima najniže stope fertiliteta imaju Malta (1,13), Španjolska (1,19), te Italija (1,24).
Hrvatska je sa stopom fertiliteta od 1,48 ispod prosjeka EU (1,50). Inače najveće stope fertiliteta (1,57) u EU zabilježene su 2008., 2010. i 2016. godine. Stope fertiliteta iznad prosjeka Europske unije danas imaju još susjedne zemlje Mađarska i Slovenija, te Slovačka (1,59), a tu su još Estonija, Bugarska, Belgija, Nizozemska i Njemačka.
Osim Hrvatske stope fertiliteta ispod prosjeka Unije imaju Litva (1,48), Austrija (1,44), Portugal (1,40), Grčka i Poljska (1,39), te Finska, Cipar, Luksemburg i Latvija. U Europskoj uniji se od 2013. povećava udio djece koju su rodile majke rođene u inozemstvu, bilo da je riječ o majkama iz drugih članica Unije ili iz zemalja koje nisu članice EU.
U 2020. taj je udio iznosio 21%. Najveći udio djece koje su u članicama EU rodile majke rođene u inozemstvu zabilježen je u Luksemburgu i iznosi čak 64%, zatim na Cipru 39 %, dok je u Austriji, Malti i Belgiji taj udio djece rođene od majki rođenih u inozemstvu iznosio oko trećinu.
Na drugom kraju ljestvice, devet zemalja ima manje od 10% djece rođene od majki rođenih u inozemstvu, a najniži udjeli zabilježeni su u Bugarskoj, Slovačkoj (2%) i Litvi (3%).
>> VIDEO Nova Tomaševićeva demografska mjera: Za svako rođeno dijete isplaćivat će se jednak iznos?
Francuska puna doseljenika iz svojih bivših kolonija. Mentalitet za natalitet.