ST. PÖLTEN – Odjeven u sivo odijelo, u pratnji šestorice policajaca, skrivajući lice iza velikog plavog fascikla ušao je danas ujutro u sudnicu Zemaljskog suda u austrijskom gradiću Sankt Pöltenu austrijski monstrum Josef Fritzl (74).
Na početku suđenja koje je počelo uz neviđene mjere osiguranja i medijsku pozornost, čovjek koji je pune 24 godine u zatočeništvu držao svoju kćer Elisabeth (42) kao seksualnu robinju u podrumu svoje kuće u Amstettenu i s kojom je imao sedmero djece, vidno nervozan i uplašen, isprekidanim i gotovo piskutavim glasom priznao je samo dio krivnje.
Galerija: Fritzl skrivao lice fasciklomKronologija patnji zatočene Elisabeth i njezino troje djece
Fritzl je priznao krivnju za silovanje i incest, ali ne i da je ubio jedno od svoje djece koje je nakon rođenja umrlo u podrumu. Optužnica je naknadno proširena za ubojstvo zanemarivanjem jer je novorođenče koje je umrlo 1996. godine navodno moglo preživjeti da je odvedeno liječniku. Također je odbio priznati krivnju i za točku optužnice koja ga tereti za robovlasništvo.
Osebujna ljubav
Državna tužiteljica Christiane Burkheiser optužila ga je za ubojstvo, držanje u ropstvu, protupravno oduzimanje slobode, silovanje, teške prijetnje, prinudu i incest.
Prvi put dajući svoje izopačeno tumačenje zločina koje je počinio, Fritzl je kazao kako je imao „teško djetinjstvo“.
- Majka me nije željela. Već je imala 42 godine kad me dobila. Ona jednostavno nije htjela dijete i u skladu s time se i ponašala. Tukla me je - kazao je Fritzl i dodao kako se je u strahu od nje često skrivao iza šivaće mašine i hrpe drva za loženje u zapećku.
Suđenje bi trebalo trajati pet dana, a presuda se očekuje 20. ožujka. Fritzlov odvjetnik Rudolf Mayer kaže da bi suđenje, budući da nema uživo pozvanih svjedoka, moglo biti i ranije zaključeno. Po austrijskom zakonu Fritzlu prijeti kazna doživotnog zatvora.
Elisabeth Fritzl i njena djeca, tijekom procesa više neće izlaziti pred sud. Videomaterijal s njenim svjedočenjem u nazočnosti državne tužiteljice Burkheiser i Fritzlova odvjetnika Mayera u pretpostupku, te njihovim protuispitivanjem u ukupnom trajanju od 11 sati, bit će temelj za donošenje odluke.
Otvorivši postupak suđenja sutkinja Andrea Humer naglasila je da Josef Fritzl ima pravo na korektan i pravedan postupak. Dodala je da po austrijskom zakonu priznanje zlodjela iz optužnice može značajno ublažiti kaznu. „Suđenje stoljeća“ austrijskom monstrumu izazvalo je neviđene mjere osiguranja i medijsku pozornost u gradiću St. Pöltenu.
Idiličan mir životopisnog gradića poremetila je nazočnost 200-tinjak novinara i TV-ekipa iz svih dijelova svijeta. Osim novinara i policijskih djelatnika pred zgradom suda okupili su se i aktivisti različitih udruga te pojedinci nezadovoljni politikom austrijske vlade prema žrtvama seksualnog zlostavljanja u ovoj alpskoj zemlji.
Maskirani aktivisti, odjeveni u bijele overale i druge kostime, ljuljajući lutke u rukama ili ih okačivši o overal, krvlju zamrljanih usta, nosili su transparente i plakate s natpisom: „Zaštitite našu djecu“, „Sramota za Austriju“ „Spriječite pravovremeno ponavljanje slučaja Luca“ i drugo. Među nazočnim prosvjednicima najglasniji su bili aktivisti „Otpora za mir“, građanske inicijative „LUCA“ i „Ofenzive za žrtve“.
Predstavnik ove posljednje, Herbert Selzak, poručio je kako u „svakom od nas čuči jedan Fritzl“. Aktivist građanske inicijative dodao je da su slučajevi „Kampusch, Fritzl i Luca mnogo toga zabranjenog posljednje otkrili u Austriji što se tiče seksualnog zlostavljanja i nebrige državnih organa u sprečavanju.
Sankt Pölten proslavlja 850. obljetnicu
St. Pölten, sa samo 50 tisuća stanovnika, tek je 1986. godine postao glavnim gradom Donje Austrije. Donja Austrija, jedna je od devet austrijskih saveznih pokrajini sa 1.597.240 stanovnika. Grad na Traisenu ima najstariju pisanu gradsku listinu u Austriji – još 1159. potpisao ju je biskup Konrad iz njemačkog Passaua. Ovaj gradić koji ove godien proslavlja 850 –obljetnicu postojanja, krase raskošne barokne građevine, slikoviti trgovi i pregršt dopadljivih i zanimljivih priredbi. Na čelu mu je od gradonačenik mr. Matthias Stadler.
