Dok je kanonizacija blaženog kardinala Alojzija Stepinca zapela u Vatikanu, jednako tako zapela je beatifikacija Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića na zagrebačkom Kaptolu. Naime, prije 11 godina, na desetu obljetnicu smrti voljenoga kardinala Franje Kuharića, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić objavio je kako su se stekli uvjeti za početak procesa beatifikacije kardinala Kuharića. I tu je sve stalo. Odnosno, godinama se ništa nije znalo dokle je taj proces došao i je li uopće započeo i pokrenuo se od te izgovorene inicijative na desetu obljetnicu Kuharićeve smrti.
Postulatorom kauze imenovan je postulator Stepinčevih kauza za proglašenje blaženim i svetim mons. dr. Juraj Batelja, poznat kao iznimno vrijedan i uporan istražitelj. Međutim, prije četiri godine upravo je mons. Batelja u "Glasniku - godišnjaku postulature bl. Alojzije Stepinac", koji izvještava o detaljima Stepinčeve kauze, napisao i ovo o novoj kauzi kardinala Franje Kuharića: "Nakon što sam primio dekret zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića o imenovanju za postulatora u kanonskom postupku proglašenja svetim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Kuharića, nakon provjere spisa koji su mi bili dostupni, posebnim pismom zatražio sam od njega da pokrene spomenuti kanonski postupak. Odluku zagrebačkog nadbiskupa o provedbi postupka za proglašenje svetim kardinala Kuharića postulator još uvijek iščekuje".
Nakon te objave sve je još misterioznije. Iz Bateljinih riječi proizlazi da, premda je imenovan postulatorom kauze, nije dobio dekret o pokretanju postupka beatifikacije kardinala Kuharića, čak niti na vlastito inzistiranje. Što se sada zbiva teško je reći, jer nema ama baš nikakvih informacija. Kardinal Bozanić redovito svake godine, na obljetnicu smrti njegova prethodnika kardinala Kuharića, 11. ožujka, služi misu tim povodom, ali nijednom se nije osvrnuo na svoju inicijativu iz 2012. godine i informirao vjernike što se događa s procesom beatifikacije. Odnosno, je li uopće započeo.
Otezanje s procesom beatifikacije kardinala Kuharića posve je nepotrebno. Omiljeni kardinal Kuharić umro je na glasu svetosti i vjernici su uvjereni u njegovu "famu sancitatis", a neslužbeno se doznaje kako na Kaptol pristižu i brojna svjedočanstva o zagovorima vjernika nakon Kuharićeve smrti. Krug štovatelja kardinala Kuharića nije ograničen samo na vjernike, nego seže mnogo šire u razne sfere društva i među ljude koji se ne deklariraju vjernicima, ali su prema liku i djelu kardinala Kuharića imali iznimno poštovanje. No kako vrijeme prolazi, sjećanja blijede, a još pogubnije od toga je da odlaze ljudi koji su bili svjedoci vremena i koji u detalje mogu posvjedočiti i argumentirati krjeposti koje je živio kardinal Franjo Kuharić. Jedan od takvih, koji više nije među nama, Kuharićev je "ministar vanjskih poslova" mons. Vladimir Stanković, jedan od najbližih kardinalovih suradnika koji je nakon njegove smrti priredio pozamašnu arhivu o Kuharićevu djelu i poslanju. Što je s tim dijelom Stankovićeve ostavštine, također se ne zna.
Nerad, tj. otezanje s početkom kauze za beatifikaciju kardinala Franje Kuharića zacijelo u pozadini skriva jal i ljubomoru na Kuharićevu omiljenost među ljudima te da je upravo svojom skromnošću i evanđeoskom jednostavnošću postao veličina, duhovna i moralna vertikala u vremenu u kojemu je živio. Baš kao što je to slučaj i s njegovim prethodnikom kardinalom Stepincem. Što nije slučajno, jer je upravo kardinal Kuharić svoje poslanje temeljio na Stepinčevoj baštini i hrvajući se u svojem nadbiskupskom mandatu sa sistemom koji je Stepincu došao glave, uspio sazdati snažnu i jaku Crkvu, koja je spremno ušla u demokratske promjene i kasnije u Domovinski rat, gdje je također kardinal Kuharić svojom moralnom i duhovnom veličinom snažno utjecao na dramatične procese koji su okruživali i njega i nas.
To se vrijeme ne smije zaboraviti i prepustiti pukom prolaženju. Jednom godišnje sjećanje na kardinala Franju Kuharića, 11. ožujka prigodom njegove smrti, svih ovih godina nije dovoljno. Ove će godine na 21. obljetnicu kardinal Josip Bozanić ponovno služiti misu za svojega prethodnika. Možda će nas iznenaditi nekim novim vijestima iz Kuharićeve kauze, tko zna. No sljedeće će Kuharićeve obljetnice pripasti njegovu nasljedniku mons. Draženu Kutleši. Koji pred sobom ima dva velika izazova. Stepinca i Kuharića. Jedan svetac i jedan blaženik. Raspetlja li njihove kauze u Vatikanu i na Kaptolu, neće mu biti premca.
možda u hrvatskom uredu za reviziju privatizacije jer su pod njegovom vlašću mnogi župnici sudjelovali u podjeli društvene imovine svojim ljubimcima, a premnoge časne sestre pozapošljavale svoju rodbinu u državnim tvrtkama.