Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji bi se idući tjedan trebao raspraviti u Saboru je štetan za društvo, ne bavi se unaprjeđenjem djelatnosti, ignorantski je prema struci, poručili su saborski zastupnici SDP-a danas na konferenciji za medije u Saboru dodavši kako struka upozorava kako spomenuti zakon dovodi u pitanje opstojnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama te udara u standarde struke. Kome se pogoduje ovakvim zakonom, na čiju ruku se ide i zašto, zanima SDP-ove Sabinu Glasovac te Domagoja Hajdukovića.
Čestitali su svim učiteljima, nastavnicima i profesorima Dan učitelja, kao i Mjesec čitanja.
– Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je izazvao jako veliki interes među stručnom publikom koja je uputila čak 2566 primjedbi, prigovora i komentara na e-savjetovanju – kaže Hajduković te dodaje kako su ravnatelji županijskih matičnih knjižnica 5. srpnja na sastanku zaključili da je potrebno odmah nakon javne rasprave povući ovaj prijedlog zakona i temeljem primjedbi napraviti novi nacrt.
Sabina Glasovac dodaje kako Hrvatska ima jako dobro uređen sustav knjižničarske djelatnosti, ali i jako dobro ustrojen sustav stručnog usavršavanja i napredovanja, što uvažava cijela Europa.
– Očekivali smo od Ministarstva kulture novi zakon koji će udovoljiti novim izazovima i potrebama informacijskog društva u kojem se nalazimo, i da ćemo učiniti nešto za unaprjeđenje usluga prema korisnicima. Ostali smo nemalo zgroženi novim prijedlogom zakona, srećom ima prostora za promjenu do drugog čitanja, iskreno vjerujem da će Ministarstvo uvažiti primjedbe zastupnika, ali i knjižničarske stručne zajednice – kazala je Glasovac.
Ne pamti, nastavlja, kad se jedna stručna zajednica na ovakav način ujedinila i usprotivila nekom zakonu, poručivši kako je štetan za društvo, ne bavi se unaprjeđenjem djelatnosti, ignorantski se odnosi prema struci. Struka upozorava, dodaje, da ovaj prijedlog zakona dovodi u pitanje opstojnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama te udara u standarde struke.
– Ovaj prijedlog zakona ne pogoduje struci i hrvatskoj javnosti, a pitanje je – kome se pogoduje ovakvim zakonom, na čiju ruku se ide i zašto? Ako novim prijedlogom zakona više nije potrebno zadovoljiti uvjet stručnog ispita za ravnatelja, pitamo se je li plan HDZ-a da ozakoni nedavno postavljanje vodoinstalatera na čelo knjižnice u Senju. Ako je to intencija, može ih biti sram – poručuje Glasovac.
Stručnjake zanima, komentira SDP-ovka, i zbog čega se otvara prostor za privatizaciju knjižničarske djelatnosti, odnosno zašto sada omogućavaju da knjižnička djelatnost koja je neprofitabilna više ne mora biti javna ustanova, nego može biti neko trgovačko društvo, a svi znaju da je njima u interesu ostvarivati profit. I ovo, naglašava Glasovac, vidi kao pogodovanje interesnim skupinama.
– Pitam ministricu Divjak pitam zašto je, svjesna činjenice da su sveučilišne i školske knjižnice unutar sustava obrazovanja i čine 70 posto svih knjižnica, prepustila ovaj posao Ministarstvu kulture, pa smo dobili da prema novom zakonu izdavači više neće biti dužni dostavljati po jedan besplatan primjerak svih udžbenika u svih 6 sveučilišnih knjižnica. Studentima i znanstvenicima su ti besplatni primjerci često bili jedini izvor literature, a to im odsada više neće biti dostupno – kaže Glasovac ustvrdivši kako se ovime udara na standard knjižnica, ali i studenata.
– Zato očekujemo od Ministarstva kulture da do drugog čitanja sjedne za stol s predstavnicima struke i kreira zakon koji će zaštiti knjižnički sustav da bude javno dobro na usluzi svim građanima pod jednakim uvjetima, te da zaštiti struku – zaključuje Glasovac.
Domagoj Hajduković komentirao je i Vladin prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova koji je, naglašava, vrlo bitan jer regulira rad oko 160 tisuća studenata u Hrvatskoj.
– Često nam vladajući zamjeraju da nismo konstruktivni i da ne prepoznajemo dobre strane zakona. Pohvalno je da se konačno se regulira studentski rad, utvrđuje se minimalna satnica za studentski rad, 30 posto više se plaća rad nedjeljom i noćni rad.
Pozdravljamo i činjenicu da inspektorat rada ima veće ovlasti – nabraja Hajduković. Međutim, zakon ima i mana, tvrdi on.
– Nema jamstva za sprječavanje zlouporaba studentskog rada, nema zaštite onih koji trenutno rade, nema jamstva da im poslodavci sada neće nuditi jeftinije studentske ugovore. Ne predviđa se evidencija studentskog rada – kritizira Hajduković. Podsjeća da su studenti 2016. zaradili 1,145 milijardi kuna, od čega je 12 posto izdvojeno kao naknada studentskim centrima, a 0,5 posto studentskom zboru.
– Ali nisu propisani kriteriji kako zbor raspolaže sredstvima. Inzistiramo na našem prijedlogu da izvanrednim studentima koji su proveli više od tri mjeseca na radnom mjestu poslodavac ponudi ugovor o radu. Pokušat ćemo zakon popraviti amandmanima, nadam se da će biti sluha – zaključio je Hajduković.
>> Pogledajte žestoku raspravu Davora Bernardića i Andreja Plenkovića u Saboru
...koju mi lapaču imamo u Državnom Saboru...