Život glifosata, najčešće korištene aktivne tvari u herbicidima za suzbijanje korova koju je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije 2015. godine proglasila kancerogenom za životinje a vjerojatno i za ljude, u EU je produljen na još pet godina. Odlučeno je to, naime, ovaj tjedan na žalbenom odboru u Bruxellesu, nakon što se u protekla dva kruga glasovanja članice EU nisu mogle dogovoriti o prijedlogu Europske komisije o produljenju dozvole za uporabu glifosata, za koji se isprva licitiralo i s 15 godina, a na kraju je prihvaćeno “kompromisno” rješenje o pet.
Nijemci se predomislili
Za donošenje odluke bila je potrebna kvalificirana većina – barem 16 država članica koje obuhvaćaju 65% građana EU – da bi na kraju prevagnula Njemačka, koja je na dosadašnjim glasanjima bila suzdržana. Po mišljenju mnogih to je i očekivano s obzirom na to da je njemački farmaceutski div Bayer prije godinu dana sklopio tzv. brak iz pakla kupivši američki Monsanto, čime je stvorena kompanija koja danas kontrolira četvrtinu svjetskog tržišta sjemena i pesticida. No u njemačkim političkim krugovima taj se zaokret drži nusproizvodom novih napetosti u koaliciji demokršćansko-socijaldemokratske vlade na odlasku, koja pregovara o novom savezu. Navodno je ministar poljoprivrede Christian Schmidt (Kršćansko-socijalna unija CSU), koji dolazi iz političke obitelji Angele Merkel, za produljenje dozvole za korištenje herbicida na bazi glifosata glasovao na svoju ruku, iako je prethodno dogovoreno da se Njemačka, zbog spornog odnosa prema tom pitanju unutar stranaka vladajuće koalicije, suzdrži od davanja glasa. Socijaldemokrati s ministricom okoliša Barbarom Henricks protivili su se glifosatu, dok se Schmidt branio da je djelovao po vlastitoj savjesti i odgovornosti koju donosi njegov resor, opovrgavajući navode da je to učinio u dogovoru s kancelarkom Merkel. Schmidt smatra da je produljenje dozvole za upotrebu glifosata ionako bilo neizbježno. U slučaju da članice ponovo nisu postigle dogovor, EK imao bi pravo o tome odlučiti sam. No iz Socijaldemokratske stranke poručuju da se nitko, kome je stalo do stvaranja povjerenja, tako ne ponaša.
– Riječ je o ozbiljnom gubitku povjerenja i pitam se kontrolira li kancelarka Merkel svoje ljude – kazala je predsjednica zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Andrea Nahles, a francuski predsjednik Emmanuel Macron, čija je zemlja glasala protiv glifosata, promptno je obećao zabranu glifosata u Francuskoj “najkasnije za tri godine”. Francuska eurozastupnica Michele Rivasi (Zeleni) k tome je optužila EK da unatoč pretpostavci o sukobu interesa, disfunkcionalnosti europskih agencija i falsificiranju znanstvenih studija, staje na stranu industrije, a na štetu potrošača i javnog zdravlja. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u glifosatu, podsjetimo, za razliku od IARC-a, nije našla ništa sporno. No ni hrvatski se ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nije dao zavarati. Hrvatsko “ne” pri glasanju brani tvrdnjama da u raspravama o nastavku upotrebe glifosata nije ponuđeno dovoljno neoborivih argumenata koji bi potvrdili da je glifosat apsolutno siguran za uporabu.
– Osim toga, promoviramo ekološki čistu i održivu poljoprivredu. Ova odluka ide upravo u tom smjeru te jamči sigurnost prehrane i zdravlja ljudi – ustvrdio je Tolušić. Svojedobno istraživanje u 18 zemalja Europe, među kojima je bila i Hrvatska, pokazalo je da četiri od 10 Hrvata u organizmu imaju koncentraciju AMPA-e, kiseline koja nastaje razgradnjom glifosata, za koji se u početku govorilo da je bezopasniji od kuhinjske soli ili aspirina, a danas su njime zagađena i tla i vode, ugrožene životinje i bioraznolikost. Prisutan je i u hrani na našim tanjurima, u kruhu, pivu, zraku, vodi, odjeći koju nosimo..., čak i u ženskim tamponima, što je najbolji dokaz da produljenje dozvole za glifosat nikako ne ide u korist građana EU koji su protekle dvije godine žestoko zagovarali njegovo ukidanje.
– Unatoč tome što je Europski parlament u nedavno usvojenoj rezoluciji pozvao na djelomičnu zabranu glifosata u nepoljoprivredne svrhe i postupni prestanak njegova korištenja do 2022., Njemačka, Poljska, Rumunjska i Bugarska, promijenile su mišljenje i glasovale u korist produljenja dozvole za glifosat, čime se zadovoljila kvalificirana većina – tvrdi eurozastupnik Davor Škrlec.
Najlakše je ovako
Države članice sad bi trebale ponovno procijeniti sva odobrenja herbicida koji sadrže glifosat kao aktivnu tvar u skladu s novim uvjetima koji su navedeni u prihvaćenom prijedlogu. No Zeleni/ESS nastavit će borbu protiv korištenja opasnih pesticida u korist zdravlja građana, životinja i okoliša kako bi se uspješno napravila tranzicija prema održivu poljoprivrednom modelu u EU, poručuje Škrlec. No većina voćara i ratara s kojima smo razgovarali kažu da su želje jedno, a praksa posve drugo.
– Protivnik sam glifosata. To je strahovito otrovna tvar. No kad ste u Slavoniji gdje je iz dana u dan sve manje radne snage, a tržište slabo, najlakše je uzeti glifosat i poprskati voćnjak. Nemoguće je naći dovoljno ljudi koji bi kosili oko voćaka ili 2-3 traktorista koji bi cijele godine radili samo oko trave, dok bi se u ratarstvu glifosat mogao potpuno izbaciti jer je sjeme već zaštićeno herbicidom, a nakon žetve je dovoljno njive preorati – kaže voćar i ratar Miroslav Kolić iz Vukovarsko-srijemske županije. I voćari Mijodrag Kiridžija iz Opuzena i Željko Ledinski iz Kovačevca slažu se da je glifosat nepoželjan na hrvatskim njivama. No u konvencionalnoj poljoprivredi nemaju, tvrde, alternative, niti Hrvatska kao mala zemlja može išta promijeniti u igri velikih igrača koji na glifosatu vrte milijarde.
– Nastojimo ga izbjeći koliko možemo, ali ne možemo potpuno. S frezom ne bismo pokosili ni pola hektara u danu – kaže Ledinski.
Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom je parlamentu u listopadu predstavio novu studiju o postojanju alternativa glifosatu i ostalim herbicidima. Tvrde da su ključne investicije u održive poljoprivredne sustave koji ne samo da pridonose zaustavljaju iscrpljenosti i uništavanju prirodnih resursa nego i potiču ekološki održiv model proizvodnje.
– Postoje načini upravljanja korovom koji poljoprivrednici mogu usvojiti kako bi se smanjila ili čak eliminirala upotreba herbicida u poljoprivredi – tvrdi Škrlec.
Što zbog djelotvornosti, što zbog niske cijene, globalni tržišni udio herbicida lani je iznosio 24 milijarde dolara, a procjenjuje se da će do 2022. dosegnuti brojku i od 34 milijarde, s prosječnom stopom rasta primjene glifosata od 5,69%. Herbicidi su u EU drugi najčešće prodavani pesticidi. U 2014. su činili čak 33,1% od ukupne prodaje pesticida od 396,2 tisuće tona aktivnih sastojaka.
Pogledajte i galeriju: Reutersove fotografije godine
